HDZ-ov gradonačelnik ispričao se rodbini žrtava ustaškog logora na Pagu

Srpsko narodno vijeće (SNV) oglasilo se povodom komemoracije koja je u srijedu održana u uvali Slana na otoku Pagu, na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora iz 1941. godine. Istaknuli su važnost obnove spomen-ploče žrtvama logora Slana i Metajna te očuvanja kulture sjećanja na stradanja Srba, Židova i drugih zatočenika. U priopćenju su podsjetili na višegodišnje napore oko vraćanja spomen-obilježja koje je više puta uništavano te prenijeli poruke sudionika komemoracije o potrebi suočavanja s prošlošću, poštovanju žrtava i sprječavanju ponavljanja sličnih zločina.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Naporima koje već godinama ulažu Srpsko narodno vijeće, Koordinacija židovskih općina RH i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću doveli su do toga da je ove godine u suradnji s gradonačelnikom Novalje konačno obnovljena spomen-ploča.

Ploča je uništena početkom devedesetih. SNV je spomen-ploču ponovno postavljao 2010. i 2013. godine. Oba puta spomen-ploča žrtvama ustaških zločina je uništena, inače prvi put u uvali Slana postavljena 1975. godine.

– Smatram da je uvala Slana istinsko mjesto sjećanja. Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljnji srodnici neka prime isprike s moje strane – rekao je na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora, u uvali Slana, Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje.

– Ovdje su ljudi stradavali u ljetnim mjesecima 1941. godine, ne radi svog političkog ili ne znam kakvog stava, nego su stradavali u prvom redu zbog svoje vjerske ili nacionalne pripadnosti, i to po rasnim zakonima tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, te nakaradne tvorevine koja je egzistirala od 1941. do 1945. godine. Logoraši su sami radili kućice u kojima će biti na ovom suncu, u ovom bezdanu, bez hrane, bez vode – rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, izrazivši ponos i zahvalu gradonačelniku Dabi na postavljenoj ploči, izražavajući vjeru da ploču više nitko neće nasilno uklanjati.

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik, u svom je obraćanju napomenuo kako je samo vrh ustaške vlasti donio odluku da ovo mjesto, ova uvala, postane logor, mjesto za muškarce, Židove, Srbe i Hrvate lijeve orijentacije, a da Metajna, to jest sama periferija sela, posluži kao mjesto za ženski logor, uglavnom supruge i djecu muškaraca koji su ovdje dovedeni. Citirao je svjedočenja rijetkih koji su preživjeli Slanu i Metajnu, pakao na zemlji, zahvalivši se na ovoj ploči prije svega Ognjenu Krausu i gradonačelniku Dabi.

– Kada su krajem osamdesetih otvorene mnoge grobnice, znanih i neznanih, dogodilo se upravo ono što se nije smjelo dogoditi, a to je da su ti mrtvi upotrijebljeni kao argument za nove mrtve. Za neprijateljstva, za stradanje. Mi danas živimo i nastavljamo u određenoj mjeri taj opaki kaos sjećanja u kojima se jednih sjećamo, a drugih ne sjećamo, u kojima bismo jedne zauvijek zapamtili, a druge zauvijek zaboravili. Ako hoćemo dati smisao našem okupljanju ovdje danas i ovome što je napravljeno s ovom pločom, moramo tražiti načina da izađemo iz ovoga kaosa, da u pravom smislu te riječi sahranimo svoje mrtve čije je grobove netko otvorio u drugoj polovici osamdesetih dvadesetog stoljeća, a rat devedesetih je dodatne grobove otkopao. Iz vlastitog iskustva znam koliko je to teško, ali mislim da nemamo drugog puta – rekao je Pupovac.

Vesna Teršelič iz Documente istaknula je kako je uvala Slana s novoobnovljenom pločom postala prostor istinskog suočavanja, gdje nove generacije mogu učiti o sućuti, o priznavanju patnje drugoga, o priznavanju stradanja u Drugom svjetskom ratu u vrijeme ustaške NDH.

– Oni koji su nakon pedeset pet dana preživjeli logor Slana i Metajna odvedeni su s ovog mjesta, nakon čega su zapravo postali prvi koji su postavljali barake u ustaškom logoru Jasenovac – naglasila je Teršelič.

Veran Matić, proganjan od strane vlasti u Srbiji, beogradski novinar, istaknuo je kako “za naše sjećanje nije važno samo zlo, već i dobro. Zato se ovdje moramo sjećati građana tadašnje NDH koji su pokazali solidarnost sa Srbima i Židovima, ali i sa svim drugim žrtvama ubijenim u logorima Slana i Metajna. Pažanin Ante Zemljar upisao se u povijest 3. studenoga 1941. godine kada je na lokalnom paškom groblju na centralni križ postavio trnov vijenac i traku s natpisom ‘Žrtvama Slane’. Bio je to način da se u opasnim vremenima iskaže pijetet prema Srbima i Židovima ubijenim u logoru Slana na Pagu”, zaključio je Matić.

Spomenuta diverzantska akcija Pažanina Ante Zemljara može se smatrati prvim postavljanjem spomen-obilježja za žrtve logora Slana.

Kadiš, kao i pomen za ustaške žrtve pobijene u Slani i Metajni, predvodili su rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, kao i otac Srpske pravoslavne crkve Dragan Mihajlović. Vjera Zemljar, udovica Pažanina Ante Zemljara, pročitala je njegovu pjesmu “Umjesto lista palme”.

Ustaški logor Slana prostirao se na oko 5 hektara površine, a nalazio se oko 5 km udaljen od najbližeg zaseoka Metajne, otok Pag. Na toj kamenoj goleti, izravno izloženoj velebitskoj buri, bez pitke vode i vegetacije, nisu postojali nikakvi uvjeti za normalan život. Prvi internirci logora na Pagu bili su Židovi uhićeni u Zagrebu 20. lipnja 1941. godine. U Slanu su dovedeni 24. lipnja. Taj datum možemo smatrati danom početka rada ovog logora. Prvu skupinu zatočenika činilo je 30 zagrebačkih Židova. U vrijeme njihova dolaska u Slanu još nije bilo ničega, osim golog kamena. Nakon Židova dovedeni su i Srbi te manji broj Hrvata, uglavnom komunista. Od 10. srpnja broj Srba je znatno veći. U sjevernom dijelu logora bili su uglavnom Srbi, a u manjem broju Hrvati; u južnom dijelu isključivo Židovi.

Reokupacijom od strane fašističke Italije, a temeljem Rimskih sporazuma s NDH, područje Velebita i otoka Paga pripalo je Italiji sredinom kolovoza 1941. godine, čime se logor ukida, posljednji logoraši bivaju ubijeni ili transportirani na druga zatočenička mjesta tadašnje NDH, a sami fašisti, sanitarno-dezinfekcijska komisija talijanske vojske, bivaju zgranuti okrutnošću počinjenih zločina”, priopćili su iz SNV-a.