Te zahtjeve HPK je priopćio medijima u petak, dan nakon tematskog sastanka upravnog odbora komore o štetama od divljači i posljedicama širenja afričke svinjske kuge među divljim svinjama.


U priopćenju su se osvrnuli i na prijedloge da se u suzbijanje svinjske kuge (ASK) kod divljih svinja uključi i vojska.


Naveli su da je taj njihov prijedlog utemeljen na funkcionalnim modelima zemalja poput Poljske koja je službene sigurnosne postrojbe zakonskim izmjenama integrirala u provedbu biosigurnosnih mjera, kao i Španjolske koja je iskoristila bespilotne letjelice i termovizijski nadzor za praćenje migracija divljači.




„Nadležna ministarstva i institucije posjeduju zakonske ovlasti i stručne aparate da autonomno procijene situaciju i poduzmu mjere koje smatraju svrhovitima”, poručeno je iz HPK.


Kako navode iz poljoprivredne komore, u protekle tri godine virus afričke svinjske kuge napredovao je više od 150 kilometara od istočne granice Hrvatske prema unutrašnjosti, odnosno napreduje prosječno 50 kilometara godišnje.




Ako se širenje nastavi istim tempom, u iduće tri godine preventivne zone ograničenja mogle bi obuhvatiti i ključne uzgojne kapacitete u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, uključujući zagrebački prsten, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju, upozorili su.


Kombinacija daljnjeg širenja bolesti i štete koje divljač nanosi poljoprivrednim usjevima, ocijenili su u HPK, dovodi do pada samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa, pritiska na maloprodajne cijene i restrukturiranja proizvodnje u ruralnim područjima.


HPK traži i da kod prebrojavanja divljači u lovištima obavezno budu prisutni i lokalni poljoprivrednici, kako bi se osigurala transparentnost i točnost podataka.