NE UGROŽAVA OKOLIŠ! Projekt aerodroma na Dugom otoku ide dalje: 'Neće biti revolucionarno, ali svaka povezanost znači mnogo'

Prema ocjeni Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, za projekt izgradnje aerodroma na Dugom otoku, namijenjenog za manje zrakoplove, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš jer neće imati značajan negativan utjecaj na sastavnice okoliša. Ova odluka Ministarstva otvara put daljnjem napretku projekta koji je, kako nam kaže načelnik Općine Sali, Zoran Morović, predviđen prostorno-planskom dokumentacijom Zadarske županije i Općine Sali više od dvadeset godina.

Dugo planirano

Ipak, ključnu ulogu u razvoju projekta imao je austrijski pilot Werner Schrezinger, koji sa suprugom povremeno živi na Dugom otoku, a koji je godinama zagovarao izgradnju aerodroma za male zrakoplove.

– Kako je ovo dugo planiran projekt, a na otoku živi čovjek koji je zaljubljen u letenje i dolazio je u Općinu, gledao terene, bio uporan, pitao je što treba napraviti. Rekao sam mu da treba izraditi projekte, dokumentaciju i svu potrebnu papirologiju te da ćemo to napraviti kada se pojave odgovarajući fondovi ili prilike za financiranje. Međutim, tada je on predložio da sve napravi sam i o vlastitom trošku jer se njegova tvrtka bavi projektiranjem. Tako je sam izradio potrebnu projektnu dokumentaciju i pratio postupke ishođenja potrebnih suglasnosti, zbog čega Općina Sali nije imala financijskih izdataka vezanih uz projekt, naglasio je načelnik Morović dodajući kako takvi jednostavni aerodromi postoje na brojnim otocima i namijenjeni su malim zrakoplovima.

Samo za male zrakoplove

Upravo zato je Werner, kao pilot i zaljubljenik u letenje, pokrenuo cijelu inicijativu i donirao svoje vrijeme, znanje i projektnu dokumentaciju.

– Ovo je još jedan oblik povezivanja otoka s ostatkom zemlje, iako ponavljam da se ne radi o aerodromu na koji će svakodnevno slijetati brojni zrakoplovi. Ovaj projekt neće biti revolucionaran, riječ je o jednostavnoj tamponiranoj pisti, nekoliko kontejnera i osnovnom održavanju, ali bilo kakav oblik prometne povezanosti otoka dobro dođe, kazao je načelnik kojeg smo upitali hoće li ovakav vid aerodrome pružiti mogućnost usluge i za hitne situacije.

– Na otoku smo odlično pokriveni za sve hitne slučajeve, ali naravno da i to u budućnosti može biti neka dobra opcija. To zasad nismo dodatno istraživali, ali uvijek se pokaže da se pojave određene potrebe i prilike o kojima se ranije nije razmišljalo. Zato smatram da je za otok svaka nova mogućnost i svaki razvojni projekt koristan, istaknuo je Morović.

Sljedeći koraci

Nakon što je u postupku zaštite okoliša utvrđeno da nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sljedeći koraci odnose se na ishođenje odgovarajućih dozvola i pripremu projekta za moguće prijave na buduće natječaje za financiranje, uključujući fondove Europske unije.

Inače, buduće zrakoplovno pristanište prostirat će se na šest hektara na području nedaleko od naselja Luka, a planiranim zahvatom predviđena je izgradnja aerodroma duljine 680 m. Aerodrom će se sastojati od uzletno-sletne staze bez kolničke konstrukcije, kolnog i pješačkog priključka na postojeću državnu cestu DC106, interne prometnice za osobna i interventna vozila, parkirališne površine za osobna vozila, parkirališne površine za istodobni smještaj jednog aviona, dva montažna kontejnera za pohranu alata i opreme za aerodrom te uredskih prostorija za obavljanje administrativnih poslova pilota.

Također, kolno-pješačka površina i prometnica za osobna i interventna vozila izvest će se kao makadamski put, a uz granicu s okolnim terenom planirana je ugradnja rubnjaka. Montažni kontejneri montirat će se izravno na zaglađeno i zbijeno tlo, na distancerima. Na krovu kontejnera postavit će se fotonaponski paneli s baterijama, a zahvatom nisu obuhvaćeni spremnici za gorivo, crpke za punjenje aviona niti fiksni hangari.

Vrlo rijetka učestalost korištenja

Planirana učestalost korištenja zrakoplovnog pristaništa je vrlo rijetko, u sezoni oko dva slijetanja/polijetanja dnevno, a izvan sezone jedno slijetanje/polijetanje tjedno, i to samo preko dana, u periodu dnevne osvjetljenosti, dok se u večernjim i noćnim satima neće moći koristiti zrakoplovno pristanište, odnosno uzletno-sletnu stazu.