“SDP podržava svaku ozbiljnu borbu rada protiv rada na crno, ali smatra da izmjene ne predstavljaju ozbiljan iskorak u zaštiti samih radnika. Ključni problem nije nedostatak zakonskih odredbi, nego nedostatak same provedbe”, rekla je Irena Dragić (Klub SDP-a) te upozorila da provedba zakona ovisi o Državnom inspektoratu koji je, kaže, najslabija karika.


Ako se želi postići stvarno suzbijanje neprijavljenog rada Državni inspektorat mora proći ozbiljnu reorganizaciju i modernizaciju, poručila je. Drži i da se Državni inspektorat često fokusira na male poduzetnike, obrtnike i ugostitelje, dok veliki sustavi, u kojima se neprijavljeni rad može pojavljivati u sofisticiranijim oblicima, ostaju manje nadzirani.




Dragić smatra i da Vlada izmjenama zakona priznaje da je u provedbi bilo velikih problema, ali nije ponudila cjelovitu procjenu učinka Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada iz 2023.


Šimpraga (SDSS): U Državnom inspektoratu samo 96 inspektora rada


I Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) upozorila je da rad na crno nije sitni prekršaj već je sustavno uskraćivanje ljudskog dostojanstva, jer radnik koji radi bez prijave nema mirovinsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu i slično.


Navela je i kako podaci Državnog inspektorata pokazuju da je od donošenja Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada iz 2023. do kraja prošle godine doneseno 1197 rješenja, pronađeno je gotovo 2000 radnika koji su radili bez prijave, a od toga je čak 911 državljana trećih zemalja.


Pozdravila je što se izmjenama zakona uvodi pretpostavka rada do punog radnog vremena za radnike koji su već prijavljeni kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu, što se uvode strože sankcije za recidiviste tj. poslodavce koje su uhvaćeni u neprijavljenom radi treći i svaki idući put u roku od tri godine, kao i to da se rok ostanka na crnoj listi poslodavaca skraćuje se sa dosadašnjih šest godina na jednu godinu uz mogućnost ranijeg brisanja s liste uplatom naloženog iznosa i drugo.


No, upozorila je na problem nedostatka ljudi koji će ga provoditi jer je po podacima od 1. travnja u Državnom inspektoratu na poslovima inspektora rada bilo zaposleno samo njih 96, što je 64 posto od sistematiziranih radnih mjesta.


Pozdravivši izmjene zakona i Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) upozorio je da neprijavljivanje radnika i rada ima katastrofalne učinke za društvo u cjelini. Smatra da u predloženom zakonu nedostaje rješavanje pitanja tvrtki kojima se pojedine osobe služe samo privremeno, nakupe u njima dugove, pa i dugove za javna davanja ili doprinose, a zatim ih ugase i otvore nove u kojima opet iznova gledamo isti scenarij.


Burić (HDZ): Zakonom se dugoročno jača pozicija radnika


Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) smatra da “siva ekonomija” neće nestati zato što ju Vlada misli pobijediti kaznama. “Ona se smanjuje u trenutku kada običan čovjek procijeni da je moguće biti pošten i živjeti od svog rada, a to im vi onemogućujete”, poručio je. Smatra da u našoj zemlji nije problem mali poduzetnik koji pokušava ostati u legalnom sustavu nego je problem država koja “pretvara legalni rad u luksuz”.


Majda Burić (Klub HDZ-a) rekla je da se predloženim zakonom uvodi red i šalje vrlo jasna poruka da je rad na crno neprihvatljiv i loš – kako za radnika, tako i za poslodavca, tržište rada, mirovinski i zdravstveni susta te ekonomiju i gospodarstvo.


Istaknula je da se izmjenama zakona povećavaju novčane kazne za prekršitelje čak i do 15.000 eura za platforme. Također, rok ostanka na crnoj listi poslodavaca skraćuje se sa dosadašnjih šest godina na jednu godinu. Uz to, poslodavac koji je na crnoj listi ne može koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja niti može zapošljavati stranu radnu snagu.


“Ovim zakonom se dugoročno jača pozicija radnika”, istaknula je.