DAN GRADA NINA Sedam dana programa u čast grada koji je postao kolijevkom hrvatske državnosti

Danom grada Nina 7. lipnja i danom kada Hrvatska slavi svoj Dan diplomacije, obilježavamo sjećanje na slavnu ninsku i hrvatsku povijest, na davnu 879. godinu kada je prvi put u povijesti priznata hrvatska država, a Nin je postao kolijevkom te države, navode prigodno iz Grada Nina.

Vojni prevrat

Naime, kako pojašnjavaju iz Grada Nina, kao štićenik moćnog Bizantskog Carstva na hrvatskome kneževskom prijestolju pojavljuje se 878. godine Zdeslav, sin kneza Trpimira. U to vrijeme prenošenja vlasti s Domagojevih sinova na Zdeslava, Hrvatska je još izvan potpune političke samostalnosti. Hrvatski knez Zdeslav obvezuje se bizantskoj prijestolnici – Carigradu na vazalstvo te carigradskog patrijarha Fotija priznaje za duhovnog crkvenog vladara hrvatskoga naroda.

Nezadovoljstvo Hrvata političkim pravcem kneza Zdeslava doseglo je vrhunac, poglavito stoga što je pod vrhovno bizantsko gospodstvo došla i hrvatska crkva sa sjedištem u Ninu. Stoga vojvoda pod imenom Branimir (879. – 892.) vojnim prevratom zbacuje s vlasti kneza Zdeslava.

Kako je zbog smrti hrvatskoga biskupa i događaja oko Zdeslava, hrvatska biskupija u Ninu bila ispražnjena, ubrzo je za ninskoga biskupa izabran đakon Teodozije, već od ranije poznat kao pristaša rimskoga pape. Teodozije još jače potakne kneza Branimira u odanosti prema Rimu, uslijed čega je knez po papinskom poslaniku poslao papi Ivanu VIII. pismo, u kojemu je Papi obećao da se sa svojim narodom opet vraća u krilo rimske crkve.

Papina pisma

Papu Ivana VIII. ta je vijest posebno obradovala shvaćajući to kao značajan i prijeloman događaj kod Hrvata te je na Spasovo 21. svibnja 879. godine blagoslovio hrvatski narod i njegova kneza Branimira. Nedugo nakon blagoslova, 7. lipnja u ninskoj dvorskoj kancelariji zaprimljena su tri papina pisma, jedno naslovljeno na kneza Branimira, drugo na izabranog ninskog biskupa Teodozija i treće na svećenstvo i vjerni hrvatski puk. U okvirima onodobnog srednjovjekovlja, ovakav čin jednog od najvećih autoriteta Europe, značio je legitimno priznanje jedne države i njezinog vladara.

Za život Nina i cijele Hrvatske, ime kneza Branimira zauzima osobito mjesto. Postoji za to poseban razlog: Nin je kolijevka hrvatske državnosti i posve sigurno, za sve njezine stanovnike mjesto posebno snažnog emotivnog naboja, a knez Branimir je vladar zaslužan za priznanje hrvatske države. U spomen toj povijesnoj činjenici, na samom ulazu u povijesnu jezgru Nina 2007. godine podignut je spomenik.

Prisjećajući se davnog priznanja države, Ninjani se istovremeno prisjećaju i svih onih koji su zaslužni za današnju slobodnu državu. Stoga će gradonačelnik Nina obilježavanje Dana grada započeti polaganjem vijenca na mjesto posljednjeg počinka ninskog poginulog branitelja Alena Glavana.

Program obilježavanja Dana grada održavat će se sedam dana.