RADOVI DIGLI MJEŠTANE NA NOGE Erlić: Kanalizacija nužna da fekalije više ne idu na more

Ako dođu u ponedjeljak kopati bagerima, ja ću leći na plažu, pa neka kopaju, kaže kratko i odlučno jedna od mještanki Petrčana o radovima na plaži Punta Radman koji, kako ističu mještani, nenajavljeno započinju pred sam početak turističke sezone, u mjestu koje praktički živi baš od turizma.

Ovih su dana, naime, započeli radovi na dionici obale od Vile Nele do Pinije, sječa borova i priprema obale za daljnje građevinske zahvate, a planira se izvedba obalnog zida i ravne obalne plohe uz more.

Kao za dišpet

– U ožujku su nas iz Grada, na sastanku u Mjesnom odboru, uvjeravali da neće biti radova, da će se samo dovršiti ono što je u obuhvatu. Međutim, nemoguće je da, ako sada krenu, sve bude gotovo i sanirano do 15. lipnja, ovo je zahtjevan teren, uličice su uske. Turisti i vikendaši već dolaze, a inženjeri nam govore da nemaju osnove za zaustaviti radove, da imaju sve dozvole, započinje zabrinuta mještanka Lidija Zečić.

Zečić naglašava kako mještani nipošto nisu protiv projekta, protiv napretka, dapače, trebali su kanalizaciju već odavno, svi se bore sa septičkim jamama i pražnjenjima, međutim, problem im je vrijeme.

– Od listopada do lipnja ovdje se ništa ne događa, zašto nisu počeli tada? Ponavljam, nemoguće je odraditi posao za koji treba dva mjeseca – u dva tjedna, to je oko 300 metara plaže. Borove, koje smo mi toliko godina čuvali, već su srušili. Dala sam suglasnost za jedan koji je na toj trasi, ali za jedan, srušeno ih je već četiri. Nema više prirodnog hlada. Pretpostavljam da je stvar u tome da tako otvaraju pristup velikim strojevima, ali zar se nije moglo uzeti neke manje, pita Zečić.

Ističe kako bi radove trebalo odgoditi do jeseni, a u ovom trenutku, kada je po mjestu još dosta nedovršenih dionica, krenuti u sanaciju. Sadašnja projektna dokumentacija se ne bavi uređenjem obalnog pojasa, tvrdi Zečić, već samo povratkom površina na kojima se izvode radovi u prvobitno stanje prema geodetskim podlogama u kojima je dokumentiran izgled terena.

Pet do podne je, ipak je ovo mjesto u kojem je zimi, podsjeća, 600 ljudi, a ljeti 10.000.

– Čim završi škola, mjesto će se popuniti, tu ljetuje, a i živi, puno mladih obitelji. Osim toga, neki susjedi mi govore da im gosti otkazuju rezervacije, ovdje ljudi dolaze upravo radi mira, prirodnog hlada, tišine… Kako kaže moj susjed, kao da nam ovo rade iz čistog dišpeta, priča Zečić te zaključuje kako prije svega treba uspostaviti bolju komunikaciju, između izvođača radova, Grada Zadra, Vodovoda i mještana.

Danijela

Trebalo je najesen

Njeno mišljenje dijeli i Nediljko Paleka koji u Petrčanima živi cijelu godinu i koji naglašava kako je teren živa stijena i da neće biti moguće vratiti ga u prvobitno stanje do sredine lipnja.

– Imaju toliko otvorenih gradilišta, koliko im treba za 100 metara, kako će 300 metara plaže u dva tjedna? Pa ne mogu ni u dva mjeseca. Nije sanacija pomesti metlom. Treba s radovima krenuti na jesen. Gosti nam već dolaze. Krenu li s radovima, osim buke i svega, cijelo će mjesto, more, sve će to biti onečišćeno, govori Paleka.

Turizmom se bavi i Danijela Šantić, iz Križevaca, koja s obitelji ovdje boravi od svibnja do listopada. Dolaze djeca, unuci… Svi su jako vezani za ovo mjesto.

– Nema smisla da sad raskopaju plažu, nema smisla ni što su posjekli borove prije sezone. Hlad ispod suncobrana i borova nije isti. Sve se to može odraditi najesen. Ovdje se kupaju djeca, kupaju se stariji, nama treba plaža, nikakvi zidovi. Moj je 6-godišnji nećak plakao kao kišna godina kada je vidio što se događa i pitao gdje će se sad kupati, govori Šantić sa suzama u očima.

Ipak, ističe kako su projekti i napredak dobrodošli, ali – nakon sezone.

Nediljko

Aglomeracija

Međutim, gradonačelnik Šime Erlić objašnjava kako se radovi na izgradnji kolektora odvodnje u obalnom pojasu Kožina, u okviru projekta Aglomeracija Zadar – Petrčane, izvode u skladu s izdanom lokacijskom i građevinskom dozvolom.

– Aglomeracijom će se riješiti odvodnja otpadnih voda i na taj će se način spriječiti prodor fekalija u more te će se smanjiti problemi pražnjenja sabirnih jama, osobito u ljetnom periodu. Za izvođenje radova, izgradnju kolektora odvodnje, na pomorskom dobru ishođeni su svi, zakonom propisani, potrebni dokumenti, kaže Erlić.

Od strane Županijske skupštine Zadarske županije, nastavlja gradonačelnik, donesena je Odluka o posebnoj upotrebi pomorskog dobra za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda naselja Kožino i Petrčane te je sklopljen Ugovor o posebnoj upotrebi pomorskog dobra, a od strane Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Zadar je donesena Odluka o davanju posebne upotrebe lučkog područja luka otvorenih za javni promet Kožino i Petrčane u svrhu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda naselja Kožino i Petrčane te je sklopljen Ugovor o posebnoj upotrebi lučkog područja luka otvorenih za javni promet Kožino i Petrčane.

Sve po zakonu

– Iz svega navedenog jasno je da investitor, točnije Odvodnja d.o.o. čiji je pravni sljednik Vodovod d.o.o., posjeduje sve potrebne dozvole i odobrenja za izvođenje radova, ističe Erlić.

A vezano za potporni zid u Kožinu čija je primarna svrha zaštita obalnih kolektora od utjecaja mora, odnosno valova napominje kako je izvedba spomenutog zida već obrađena glavnim projektom sukladno kojem je ishođena građevinska dozvola.

– Radi prilagodbe stvarnom stanju na terenu unutar zone obuhvata te radi proteka vremena, investitor je pokrenuo proces izmjene i dopune građevinske dozvole tijekom gradnje. U ovom trenutku radovi se izvode u skladu s člankom 83., stavak (7) Zakona o gradnji koji omogućuje, pod uvjetima koji su definirani člankom, izvedbu radova u skladu s izmjenom i dopunom glavnog projekta s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole, govori Erlić.

Investitor je u okviru nabave usluga stručnog nadzora uslugu proširio i na arheološki nadzor. Drugim riječima, izvršitelj usluga po Ugovoru »Usluge nadzora nad projektom »Izgradnja integralnog sustava odvodnje Aglomeracija Zadar i Petrčane« unutar opsega posla ima i arheološki nadzor za izvršenje kojeg je odobren stručnjak koji posjeduje ovlaštenje za obavljanje poslova arheološkog nadzora, odnosno stručnog voditelja istraživanja.

Pri tome je specificirano da se usluge odnose na lokalitete u okviru Aktivnosti 2 – Područje grada Zadra i Aktivnosti 3 – Područje četvrti Put Bokanjca i aglomeracije Petrčane, konkretno Sekundarna mreža odvodnje fekalnih otpadnih voda naselja Kožino u primorju.

Arheološki nadzor se vrši prema odredbama Pravilnika o arheološkim istraživanjima (NN 102/10, 02/20) i izdanim posebnim uvjetima javnopravnih tijela nadležnih za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Utjecaj na okoliš

– Ocjenom arheološkog nadzora u dosadašnjem tijeku radova nije bilo potrebe za obustavom radova i određivanjem dodatnih istražnih mjera. Uz to, definiran je obuhvat u Kožinu u primorju kojem se očekuju određeni arheološki nalazi te u dogovoru s arheološkim nadzorom izvođač te radove planira izvoditi u rujnu 2026. godine, naravno uz kontinuirani arheološki nadzor. Drugim riječima, nikakvog uništavanja i betoniranja vrijednih arheoloških nalazišta nije bilo, niti će ih biti, kazuje gradonačelnik.

Investitor ovu temu, objašnjava Erlić, smatra izrazito važnom te je jasno i vidljivo da je angažiranjem struke osigurao da se izvedba radova odvija u skladu sa svim propisima i pravilima struke.

Kada je riječ o utjecaju na okoliš i zaštitu okoliša, Erlić naglašava da je prethodno izdavanju lokacijske i građevinske dozvole izrađen elaborat zaštite okoliša te je temeljem njega od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike izdano rješenje kako za namjeravani zahvat »Sustav javne odvodnje i vodoopskrbe aglomeracija Zadar – Petrčane« nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš uz primjenu utvrđenih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

U prvobitno stanje

– Javnost je imala uvid u isti i nisu zaprimljene primjedbe javnosti niti zainteresirane javnosti. Zaključno, želimo naglasiti kako se radovi izvode u skladu sa zakonom, temeljem ishođenih dozvola te u skladu s projektnom dokumentacijom, kaže Erlić.

Jasno je kako u konkretnom slučaju građevinski radovi utječu na dio vizure same obale, međutim, njihov utjecaj na okoliš u provedenom postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš nije okarakteriziran kao takav da bi priječio izdavanje dozvola i izvedbu radova u konačnici.

– Uz to, izvođač je dužan radove izvoditi poštujući mjere propisane rješenjem Ministarstva, nije ovlašten bilo kojim dijelom stalnih ili privremenih radova izlaziti iz obuhvata zahvata definiranog lokacijskom dozvolom te je dužan po završetku radova okoliš građevine (unutar obuhvata zahvata) sanirati i u što većoj mjeri dovesti u prvobitno stanje, zaključuje Erlić.