Prema podacima zatvorskih službi 46 država članica te organizacije sa sjedištem u Strasbourgu, dokument potvrđuje trend rasta zatvorske populacije na koji je nedavno upozorilo i istraživanje Eurostata, prenosi Euronews.


Između 31. siječnja 2024. i 31. siječnja 2025. godine, broj zatvorenika na 100 dostupnih mjesta porastao je s 94,7 na 95,2, unatoč regionalnim razlikama.




U prethodnoj procjeni, šest je zemalja prijavilo ozbiljnu prenapučenost, a sada ih je devet. Turska i Francuska ubrajaju se u države s najnapučenijim zatvorima, s 131 zatvorenikom na svakih 100 mjesta.


Slijede ih Hrvatska (123), Italija (121), Malta (118), Cipar (117), Mađarska (115), Belgija (114) i Irska (112).


Još pet zemalja premašuje kapacitet i suočava se s onim što se opisuje kao umjerena prenapučenost: Finska (110), Grčka (108), Ujedinjeno Kraljevstvo u svom škotskom dijelu (106), Sjeverna Makedonija (104) i Švedska (103).


Što se tiče portugalskog zatvorskog sustava, on radi vrlo blizu kapaciteta (99), u boljoj je poziciji od Rumunjske (100), ali s višom stopom popunjenosti od Azerbajdžana (98), Engleske i Walesa u Ujedinjenom Kraljevstvu (96), Srbije (96), Češke (95), Nizozemske (95), Danske (95) i Švicarske (95).


Vijeće Europe ističe da stopa popunjenosti od 90 posto već odgovara pokazatelju visokog rizika i značajnom operativnom pritisku.


Najnoviji podaci Glavne uprave za reintegraciju i zatvorske službe (DGRSP) pokazuju da je Portugal završio 2025. sa stopom popunjenosti od 103,4 posto i vratio se u situaciju prenapučenosti prvi put u šest godina, nakon izvanrednih puštanja na slobodu tijekom pandemije covida-19 koja su potaknula privremeni pad zatvorske populacije.


Ukupno je 31. siječnja 2025. godine u 46 država članica Vijeća Europe u zatvoru bilo 1,107.921 osoba, što je povećanje od 8,5 posto u usporedbi s godinom prije. To odgovara prosječnoj stopi zatvaranja od 110 zatvorenika na 100.000 stanovnika.


Udio žena u zatvorima porastao je s 4,8 na 5,2 posto, pri čemu su Mađarska (8,8 posto), Češka (8,6 posto), Malta (8 posto) i Švedska (7,9 posto) zabilježile najveća povećanja među zemljama s više od 500.000 stanovnika. Najniži udjeli su u Albaniji (1,6 posto), Armeniji (2,6 posto), Crnoj Gori (2,8 posto) i Azerbajdžanu (3,1 posto).


Stope zatvaranja ostaju više u istočnoj Europi, posebno u Turskoj (458 zatvorenika na 100.000 stanovnika), Azerbajdžanu (271), Moldaviji (245) i Gruziji (232), dok su Mađarska (206), Poljska (189), Češka (178) i Slovačka (151) članice Europske unije s najvišom stopom.


Izvješće također otkriva veću prisutnost stranih državljana u zatvorskim sustavima, oko 17 posto zatvorenika su strani državljani, kao i porast broja zatvorenika starijih od 65 godina, iako stručnjaci Vijeća Europe napominju da, općenito gledano, udio na toj razini ostaje “skroman”.


Portugal, zajedno s Italijom, bilježi najvišu prosječnu dob (42), ispred Crne Gore, Estonije i Srbije (41), dok Moldavija (30), Švedska (34), Francuska, Cipar i Danska (35) imaju najmlađu zatvorsku populaciju.


Duge kazne i istražni pritvor u Portugalu


U veljači ove godine u intervjuu za novinsku agenciju Lusa, glavni ravnatelj za reintegraciju i zatvorske službe Orlando Carvalho rekao je da je tog mjeseca u 49 zatvora u Portugalu bilo 13.302 zatvorenika. Između siječnja 2025. i veljače 2026. godine, 850 zatvorenika ušlo je u zatvorski sustav.


Jedan od faktora koji najizravnije doprinosi ovoj prenapučenosti jest prosječno trajanje zatvorskih kazni u Portugalu, čak 31,4 mjeseca u usporedbi s europskim prosjekom od 9,7 mjeseci.


“Kad bi se naša pravila primjenjivala kao u ostatku Europe, ne bismo imali više od 6.500 zatvorenika”, govori Vítor Ilharco, glavni tajnik Udruge za podršku zatvorenicima Portugala (APAR) u intervjuu za Euronews, kritizirajući način na koji se primjenjuju pravila o smanjenju kazne.


“Nitko ne odobrava privremeni otpust prije isteka polovice kazne”, napominje.


Ilharco je ukazao da je korištenje istražnog pritvora umjesto mjera koje ne uključuju oduzimanje slobode još jedna praksa koja stvara pritisak na zatvorski sustav.


U izvješću Nacionalnog preventivnog mehanizma (MNP) Ureda pravobranitelja, koje se odnosi na 2024. godinu, navodi se više od 50 slučajeva koje je uvažio Europski sud za ljudska prava (ESLJP) zbog “ponižavajućih uvjeta pritvora” u portugalskim zatvorima, što je od 2019. dovelo do toga da portugalska država isplati odštete zatvorenicima u iznosima većim od 1,5 milijuna eura.


“Nijedna civilizirana europska zemlja ne bi dopustila da se lisabonski zatvor koristi čak ni kao sklonište za pse. Da je to štenara, parlament bi već naredio njezino zatvaranje”, naglašava Ilharco.


“Nema zdravih zatvorenika”


Što se tiče starenja zatvorske populacije, Vijeće Europe upozorava da će u budućnosti biti potrebno uzeti u obzir “često složene potrebe” povezane sa “zdravstvenom skrbi, kroničnim bolestima, kognitivnim padom i smanjenom pokretljivošću”.


“Nema nijednog zdravog zatvorenika. Ovdje čak ni ne govorim o dugim kaznama. Jednostavno je neshvatljivo da netko živi šest mjeseci u takvim uvjetima uz obroke koji koštaju 80 centi”, upozorava Ilharco.


U većim zatvorima noću dežuraju medicinske sestre, ali u Alcoentreu je primjerice 700 muškaraca bilo bez liječnika četiri mjeseca, rekao je Ilharco.