”Drago mi je da smo nakon osam godina, koliko pokušavamo ukazati da je potrebno regulirati prodaju energetskih pića, došli u fazu u kojoj ćemo to realizirati”, rekla je zastupnica Sabina Glasovac (SDP).


Hrvatska će se tako, dodaje Glasovac, pridružiti brojnim europskim zemljama koje su to već regulirale u svojim zakonskim okvirima.


”Dobro je da ste nakon osam godina odustali od argumenta da nema dovoljno istraživanja, da nema dovoljno znanstvenih dokaza koji bi pokazali na rapidni porast konzumacije energetskih pića kod djece u Hrvatskoj”, kazala je.




Izmjenama i dopunama Zakona o trgovini predložena je, između ostalog, zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađima od 18 godina. O istom se prijedlogu, na inicijativu SDP-a, raspravljalo u Saboru i prošlog tjedna, no vladajuća ga je većina tada odbila pod obrazloženjem da se istim pitanjem već bavi Vlada u novom zakonu.


Hrvatska iznad EU prosjeka


Osim energetskih pića, štetne posljedice na zdravlje djece i mladih imaju alkoholna pića, kazao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija. Gradovi i općine dobit će mogućnost da trgovinama na svom području zabrane prodaju alkoholnih pića nakon 21 sat navečer.




”Rezultati pokazuju da je Hrvatska iznad EU prosjeka u konzumaciji alkoholnih pića. Sukladno istraživanju OECD-a, mladi Hrvati u dobi od 15 do 16 godina na samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola, njih 45 posto je barem jednom konzumiralo veću količinu alkohola”, upozorio je.


Trgovci će biti dužni provjeriti dob kupca alkoholnih pića, ukoliko procijene da je mlađi od 18 godina, i u slučaju kada kupac koristi automatiziranu blagajnu. U slučaju internet prodaje, na svojim će mrežnim stranicama morati osigurati provjeru dobi putem informacijskog sustava e-Građani.


”Nije cilj kažnjavati poduzetnike i gospodarstvenike, nego preventivno djelovati i osvijestiti ih koliki su problemi već prisutni i koliki tek mogu postati”, rekao je državni tajnik.


Iako predloženi zakon ima brojne pozitivne strane, Dario Klasić (HSLS) umjesto novih zabrana predlaže pojačani nadzor policije i komunalnih službi.


”Zabrane često ne uklanjaju problem, nego ga premještaju. Ljudi koji žele kupiti alkohol jednostavno će ga kupiti ranije ili u susjednom mjestu. Problem pretjeranog opijanja među turistima ili mladima time se neće riješiti”, naglasio je.


IDS-ov Anteo Milos, premda podržava spuštanje ovog pitanja na lokalnu razinu, također smatra da zakonske zabrane nisu dovoljne.


”Učinkovita politika prema alkoholu ne temelji se na jednoj zabrani, ona obično uključuje kombinaciju mjera – ograničenje dostupnosti, jasna pravila prodaje, nadzor prodajnih mjesta, edukaciju, prevenciju, ograničenje oglašavanja i porezne instrumente”, poručio je.


Raspravu o ovom pitanju pokrenuo je Grad Split, a danas slične mjere najavljuju i drugi gradovi, istaknuo je zastupnik HDZ-a i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta.


”Ovaj prijedlog nije usmjeren niti protiv trgovaca, niti protiv poduzetništva. Govorimo o regulaciji prodaje jednog proizvoda u određeno vrijeme i ondje gdje noćna prodaja alkohola stvara konkretne probleme za javni red i sigurnost građana”, rekao je.


Zastupnica Centra Marijana Puljak ocijenila je da su HDZ-ovci ovim prijedlogom pokazali ”vrhunac političkog licemjerja”.


”Godinama je bivši gradonačelnik Splita (Ivica Puljak) tražio ove izmjene kako bi uveo red u povijesnu jezgru grada. Splitski HDZ, predvođen Tomislavom Šutom i ministar turizma Glavina su nas ismijavali, Šuta je javno grmio o jeftinom populizmu i tvrdio da je za nered kriva nesposobna splitska vlast, a ne manjkave zakonske ovlasti”, kazala je Puljak.


Izmjene Zakona o zaštiti potrošača 


Zastupnici su također raspravljali o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača. Kao i u slučaju izmjena Zakona o trgovini, podržavaju ih i vladajući i oporba.


Novina koju zakon donosi jest uvođenje funkcije za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu, tzv. gumba za jednostrani raskid. Riječ je o funkciji koja će se uspostaviti na mrežnim stranicama trgovca, a koja će potrošaču omogućiti da raskine ugovor jednako jednostavno kao što ga je i sklopio.


Nadalje, zabranjuje se odbijanje popravka robe isključivo iz razloga što su prethodno robu popravljale druge osobe, primjerice neovlašteni serviseri ili sami potrošači. Kada je riječ o maloprodajnim cijenama, propisuje se obveza isticanja bazne cijene koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju, kako bi se osigurala lakša usporedba cijena proizvoda kroz određeno razdoblje.