Godišnje diplomira između 250 i 300 magistara sestrinstva, a toliko radnih mjesta nema

Na studijima sestrinstva u Hrvatskoj godišnje diplomira između 250 i 300 magistara sestrinstva, a radnih mjesta za taj kadar u zdravstvenom sustavu nema dovoljno. Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznala je da trenutačno ne postoje dovoljno jasno definirana radna mjesta za sav visokoobrazovani kadar koji izlazi iz sustava, a najavila je i mogućnost reduciranja upisnih kvota na studije sestrinstva u nadolazećim godinama.

– Magistre sestrinstva sa svojim obrazovanjem i kompetencijama zasigurno imaju mjesto u zdravstvenom sustavu, ali prema informacijama koje su mi trenutno dostupne, za toliki broj školovanih kadrova u ovom trenutku nema dovoljno pozicija ni u bolnicama ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, izjavila je ministrica i dodala da njeno ministarstvo radi na pronalaženju radnih mjesta kojima bi se omogućilo šire zapošljavanje visokoobrazovanih medicinskih sestara.

Definiranje potreba

Kako se posljednjih godina na sveučilištima i veleučilištima producira kadar koji nije zapošljiv u sustavu zdravstva, ministrica je poručila da u budućnosti broj upisnih mjesta na sestrinskim studijima mora pratiti potrebe zdravstvenog sustava.

– Nekad je potrebno povećanje upisnih kvota, nekad smanjenje. Važno je da znamo što sustavu u određenom trenutku treba, ustvrdila je i najavila da će u okviru izrade plana ljudskih resursa u zdravstvu za razdoblje od pet do deset godina precizno definirati potrebe za pojedinim zdravstvenim zanimanjima i specijalizacijama. Takav će se plan, dodala je, donijeti do kraja godine, a odredit će buduće odluke o upisnim kvotama za zanimanja u zdravstvu.

Komentirajući najave Ministarstva zdravstva o mogućem smanjivanju upisnih kvota na studije sestrinstva, predstavnici strukovnih organizacija slažu se s potrebom planiranja, ali pozivaju i na preispitivanje upisnih kvota u srednjim školama, jer su postojeće, tvrde, apsolutno premale za potrebe zdravstva.

Harolt Placento, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, kaže da bi zdravstveni sustav mogao pronaći mjesto za visokoobrazovane medicinske sestre kroz specijalizacije, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranim sestrinskim ambulantama, patronaži, palijativnoj skrbi, kućnoj njezi, kroz rad na fakultetima, u ambulantama i drugim segmentima zdravstvene i socijalne skrbi.

– Bez konkretnih brojki i strategije razvoja sestrinstva teško je govoriti o tome postoji li doista previše magistara sestrinstva u Hrvatskoj. Prirodno je da se sestrinstvo razvija i napreduje te da viša razina obrazovanja medicinskih sestara doprinosi većoj stručnosti i sigurnosti pacijenata, ističe.

Pitanje dostojanstva

U Hrvatskoj komori medicinskih sestara kažu kako država mora odlučiti koliko je visokoobrazovanog kadra potrebno, ali i postojeći kadar dobro iskoristiti unutar zdravstvenog sustava.

– Ljudi ulažu trud kako bi stekli nova znanja i kompetencije i ne može se jednostavno reći da takav kadar nije potreban. Treba pronaći model kako ga iskoristiti u zdravstvenom sustavu, poručuje Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.

Najveći problem je, poručuju obojica, u nedostatku medicinskih sestara srednje stručne spreme koje rade neposredno uz pacijente. Rješenje vide u povećanju upisnih kvota u srednje škole i do 50 posto, ali je pritom ključno i podizanje njihovih plaća, bolji uvjeti rada i veće vrednovanje odgovornosti i kompetencija.

– Mnoge medicinske sestre nastavljaju školovanje i upisuju magisterije kako bi ostvarile bolje plaće i profesionalni status, jer trenutačni uvjeti rada i primanja često nisu dovoljno motivirajući za ostanak u sustavu. To hitno treba mijenjati, poručuje Placento.

Upozorava, također, da medicinske sestre prolaze zahtjevno petogodišnje obrazovanje, a nisu adekvatno vrednovane nakon što se zaposle. Zato mnoge odlučuju upisati studij, a neke napustiti profesiju.

– Mi volimo svoj posao, svaka će vam medicinska sestra to reći. Ali to je već postalo i pomalo pitanje dostojanstva. Kad su se definirali koeficijenti, rečeno je da će se javni službenici izjednačiti prema stručnoj spremi, ali medicinska sestra s petogodišnjom srednjom školom ima koeficijent kao netko s četverogodišnjom školom, a nisu dovoljno vrednovani ni uvjeti rada, odgovornost i ostali elementi, konstatira. Tako bi osim povećanja upisnih kvota u medicinskim školama zdravstvena administracija, kaže, morala voditi računa da one po završetku srednje škole dobiju adekvatnu plaću, pristojne uvjete rada, pri čemu je važno vratiti im dostojanstvo koje zaslužuju.

Rade kao konobarice ili prodavačice

Prema podacima HKMS-a, u idućih pet godina između 5.000 i 7.000 medicinskih sestara otići će u mirovinu, dok iz srednjih škola godišnje izlazi oko 1.100 učenika, od kojih se tek oko 600 prijavi u registar za rad u sustavu. Gazić upozorava da prirodni odljev kadra neće biti nadoknađen postojećim brojem sestara koje završavaju srednju školu, te traži povećanje upisnih kvota u srednje medicinske škole i do 50 posto, kako bi postojeće medicinske sestre u zdravstvu bile manje opterećene i kako bismo ih zadržali u sustavu.

– Danas smo u minusu, znači da ih moramo producirati više. Medicinske sestre sve manje odlaze u inozemstvo, ali istodobno imamo medicinske sestre koje su konobarice ili rade u butiku radije nego u bolnici. Važno je privući ih u sustav, da bi i sestrama koje su danas zaposlene u bolnicama bilo lakše. Jer one su iscrpljene, idu na bolovanje, zbog čega se zdravstveni sustav vrti u začaranom krugu. Moramo danas razmišljati o onome što nas čeka za pet godina, zaključuje Gazić.