Posebna savjetnica ministrice zdravstva za djelatnost sestrinstva Snježana Krpeta najavila je skoro donošenje pravilnika o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara, kojim će se prvi put sustavno urediti dodatne kompetencije medicinskih sestara i tehničara, kao i izmjene Zakona o sestrinstvu te izradu strategije razvoja sestrinstva.


„Promjene se ne najavljuju, one se provode”, poručila je Krpeta.




Izazovi sestrinske profesije, uključujući manjak kadra, uvjete rada, obrazovanje, profesionalni razvoj i organizaciju zdravstvenog sustava, bile su središnje teme kongresa koji je u organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara okupio medicinske sestre i tehničare, stručnjake iz zdravstvenog sustava, predstavnike obrazovnih institucija i brojne predavače.


Kongres je održan nekoliko dana nakon objave Proglasa hrvatskog sestrinstva koji su zajednički objavile ključne strukovne udruge  upozorivši na kritičan nedostatak kadra u zdravstvu. Dokumentom se od Vlade traži hitno priznavanje visoke stručne spreme u koeficijentima plaća te bolju zaštitu sestara od nasilja na radnom mjestu. Cilj je spriječiti daljnji odlazak medicinskog osoblja iz Hrvatske i osigurat sigurnu skrb za pacijente.




Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić upozorio je na kongresu da službeni podaci o broju medicinskih sestara ne odražavaju stvarno stanje u sustavu.


„U registru imamo 43.000 medicinskih sestara, ali aktivno ih radi oko 32.000”, rekao je Gazić, navodeći kako je oko 5000 sestara na bolovanju, dok je dio njih u mirovanju statusa ili na rodiljnom dopustu.


Dodao je da je tijekom prošle godine u Hrvatskoj objavljeno više od 2000 oglasa i natječaja za zapošljavanje medicinskih sestara, dok ih je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo tek 134.


Predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Tanja Lupieri upozorila je da velik broj mladih nakon završetka školovanja ne ostaje u profesiji.


„Medicinske sestre završavaju škole i studije, ali biraju druge poslove koji su lakši i bolje plaćeni”, rekla je Lupieri.


Glavna sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas rekla je da bolnički sustav već sada funkcionira pod velikim pritiskom zbog manjka kadra i dugotrajnih bolovanja.


U KBC-u Zagreb radi oko 2300 medicinskih sestara, a njih 236 trenutačno je na duljem bolovanju, navela je Ljubas, upozorivši na velik broj prekovremenih sati i sve izraženiji problem profesionalnog izgaranja.


Sudionici kongresa upozorili su i na potrebu reorganizacije zdravstvenog sustava, drukčije raspodjele poslova i jačanja uloge medicinskih sestara u skrbi za pacijente. Rečeno je i da oko jedne trećine medicinskih sestara ima plaću manju od 1370 eura.


Krpeta je upozorila i na prevelik broj magistara sestrinstva u odnosu na prvostupnice i sestre srednje stručne spreme i potrebu da se na tom tragu napravi reorganizacija i u obrazovnom sustavu.


Na okruglom stolu „Budućnost hrvatskog sestrinstva” istaknuto je i da Hrvatska, kao i druge europske zemlje, mora pronaći način kako zadržati domaći kadar u zdravstvenom sustavu te povećati atraktivnost sestrinske profesije među mladima.