”Sadašnji način ulaska u pravosudne dužnosti treba promijeniti. Polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike u sadržajnom je smislu gotovo identično onome što je ta osoba prošla na Pravnom fakultetu i na polaganju pravosudnog ispita”, rekao je Habijan u Hrvatskom saboru.




Glavni motiv izmjena zakona o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću jest promjena dobne strukture pravosudnih dužnosnika (suci i zamjenici državnih odvjetnika).


Tako je 2014. godine, 405 pravosudnih dužnosnika imalo između 30 i 40 godina, dok ih je u dobnoj skupini od 60 do 70 godina bilo njih 339. U 2024. godini, potonji broj raste na 701, dok je broj onih između 30 i 40 godina pao na 168.


Ako se gledaju samo suci, 2014. godine je njih 253 pripadalo dobnoj skupini od 30 do 40 godina, a deset godina kasnije ima ih 105. Broj sudaca između 60 i 70 godina je s 279 porastao na 572, naveo je resorni ministar.


”Treba nam mlada, svježa krv u pravosudnim dužnostima, a ove će izmjene to omogućiti”, naglasio je.


Kada je riječ o postupku imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova, kriteriji će, osim postignutog uspjeha na pravosudnom ispitu, biti ocjena rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odnosno ocjena obnašanja pravosudne dužnosti za kandidate koji su već imenovani te uspjeh na pisanoj radnji pred Državnim sudbenim vijećem.


Također, ”bitnim promjenama” u imovini sudaca i članova njihovih obitelji smatrat će se ”sve one promjene koje se odnose na vrijednosti iznad 13 tisuća eura”, kazao je Habijan govoreći o definiciji koja se uvodi u sklopu procesa pristupanja OECD-u.


Predložene zakonske izmjene neće podržati klub SDP-a. Zastupnica Sanja Bježančević problematičnim smatra to što će objektivne kriterije prilikom postupka imenovanja zamijeniti subjektivne procjene.


”Ukida se polaganje državne škole za ulazak u pravosuđe. Do sada je postojao barem taj jedan centralni mehanizam standardizacije, dakle zajednička edukacija, provjera i rangiranje kandidata. Nije bilo savršeno, ali je postojalo. Sada se taj model napušta i time se kontrola kvalitete ne ukida, ali se ona premješta na intervjue, procjene, mišljenja i diskrecijske odluke vijeća”, istaknula je.


Prilikom ulaska u Europsku uniju, Državna škola za pravosudne dužnosnike bila je optimalno rješenje za jačanje transparentnosti i učinkovitost pravosuđa, ustvrdio je HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar.


”Danas, s vremenskim odmakom vidimo da spomenuta škola usporava popunu mjesta i dolazak mlađih ljudi na pravosudne dužnosti. (…) Vjerujem da ćemo ovime dobiti protočnost i osvježenje dobne strukture u djelatnostima u pravosuđu te da ćemo sljedeći put moći vidjeti napredak u pravosuđu”, poručio je.


Paus (IDS) predlaže uvođenje sustava mentorstva za mlađe suce


Izmjene zakona podržat će IDS. Njihov zastupnik Dalibor Paus kazao je da se još 2020. godine moglo vidjeti u kojem se smjeru kreće dobna struktura sudaca, stoga smatra da se trebalo puno ranije reagirati. Sada, kada je velika smjena generacija neizbježna, Paus predlaže uvođenje sustava mentorstva za mlađe suce.


“Nemojmo se zavarati da će nova uloga Državne škole preuzeti tu ulogu i da će razne edukacije, koje su nužne i potrebne, biti dovoljne da osnaže mlade suce da nose sustav. Mladi suci trebaju biti adekvatno praćeni od starijih kolega, a da se to starijim kolegama vrednuje na pravi način”, rekao je.


Za zastupnicu stranke Centar Marijanu Puljak, srž problema ostaje netaknut, a to je povjerenje građana u pravosuđe.


”Građani ne sumnjaju  u pravosuđe zato što ima malo sudaca nego zato što imaju osjećaj da se zakoni ne primjenjuju jednako, da postupci traju predugo i da sustav nije isti za sve”, kazala je.


Puljak dodaje da prava reforma pravosuđa mora uključiti digitalizaciju sustava, ujednačavanje sudske prakse, snažniju ulogu Vrhovnog suda te specijalizaciju za financijski kriminal i regulaciju umjetne inteligencije.