Sindikati: 'Ako smo po cijenama šesti u EU, a po plaćama na 19. mjestu, zavaravanje je da nam je dobro'

Dok Savez samostalnih sindikata Hrvatske poručuje da skrivanje iza prosjeka i tvrdnje da kupovna moć građana raste, jednostavno ne drže vode, sve je očitiji jaz između službenih ocjena Vlade i stvarnog ekonomskog iskustva građana. Kućanstva se već dulje suočavaju s kontinuiranim rastom troškova hrane, stanovanja i energenata, pri čemu sve veći broj ljudi teško prati tempo poskupljenja koji nadilazi njihove realne financijske mogućnosti.

Iz SSSH upozoravaju da se opća stopa inflacije ne može smatrati vjerodostojnim pokazateljem stvarnog životnog standarda. Inflacija u Hrvatskoj u travnju je, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, dosegnula 5,8 posto na godišnjoj razini, čime se zemlja ponovno našla pri samom vrhu eurozone, odmah iza Bugarske. Posebno zabrinjava činjenica da se tako snažan rast cijena bilježi uoči turističke sezone, kada u pravilu dolazi do dodatnog poskupljenja u priobalju, pa sve više analitičara smatra da će Vladine projekcije o godišnjoj inflaciji od 2,8 posto ostati tek nerealizirana optimistična procjena.

Iz Sindikata poručuju da opća stopa inflacije nije prikladan pokazatelj za zaključivanje o kretanju troškova života i stvarnog standarda građana, ističući kako takvi agregirani podaci prikrivaju velike razlike između pojedinih skupina roba i usluga.

– Upravo su osnovne kategorije potrošnje, hrana, stanovanje i energenti, rasle znatno brže od prosjeka, zbog čega inflacijski udar ne pogađa sve građane jednako. Radnici s ispodprosječnim plaćama troše veći udio svojih primanja na proizvode i usluge kojima su cijene iznadprosječno porasle, pa je njihov stvarni životni standard znatno više pogođen nego što to pokazuje službena statistika, navode Sindikati. No sasvim drugačiji ton, uz poruke o stabilnosti i gospodarskom napretku, prošlog je tjedna podijelio s novinarima ministar rada i socijalne politike Alen Ružić, koji je poručio da država aktivno štiti građane kroz korekcije cijena goriva te da rast plaća nadmašuje inflaciju.

– Mjere Vlade pridonose ublažavanju inflatornih pritisaka i očuvanju rasta produktivnosti, a kupovna moć građana raste, kao i životni standard. Realni pokazatelji upućuju na to da inflacija ne nadmašuje rast plaća, a gospodarske su perspektive, osobito uoči turističke sezone, ohrabrujuće, poručio je Ružić nastavljajući ponavljati Vladinu retoriku.

Međutim, takve ocjene sve teže nalaze uporište u svakodnevici. Sindikati Ružićeve tvrdnje odbacuju kao odvojene od stvarnosti.

– Podaci o rastu plaća, jednako kao i oni o inflaciji, pokazuju samo prosjek, a ispod njega se nalazi znatno složenija slika. Ako četvrtina radnika i dalje prima neto plaću manju od 1.000 eura, a polovina manje od 1.300 eura, razinu plaća ne možemo smatrati zadovoljavajućom. Hrvatska se nalazi u nepovoljnom položaju u europskim okvirima. Ako smo po razini cijena na šestom, a po plaćama na 19. mjestu u Europskoj uniji, ne možemo se zavaravati da nam ide dobro, istaknuli su Sindikati.

Ekonomisti i sindikati već dulje vrijeme upozoravaju da je Hrvatska izrazito uvozno ovisna, osobito u segmentu hrane i energenata, dok se ekonomija i dalje snažno oslanja na turizam. U takvom modelu svaki vanjski poremećaj ima nerazmjerno snažan učinak.

Kratkoročne mjere umjesto strukturnih promjena

Umjesto strukturnih promjena, Vlada uglavnom nudi kratkoročne intervencije poput ograničavanja cijena, zamrzavanja energenata i administrativnih mjera, a Sindikati ocjenjuju da takvi potezi imaju ograničen učinak i ne adresiraju temeljne uzroke inflacijskih pritisaka. Dok se u političkom diskursu govori o stabilnosti i napretku, sve veći dio stanovništva suočava se s osjećajem stagnacije, pa i pada životnog standarda pod teretom dugotrajno visokih troškova života.