[FOTO] Benkovački sajam sve više dvodnevni, deveti sve ravnopravniji sa stoljetnim "desetin u misecu"

Benkovački sajam svakog „desetog u misecu“ više od stoljeća čuva bogatu tradiciju i duh ovog kraja na vratima Ravnih kotara i Bukovice.

– Mnogi i ne znaju da je preko jedno stoljeće tradicionalnog „desetoga u misecu“ i dan uoči ove jedinstvene manifestacije u Lijepoj Našoj, svakog devetog  na sajmenom prostoru od ranog poslijepodneva sve vrvi od tisuće posjetitelja, kazao je Josip Hlavsa iz Posedarja, koji desetljećima nije preskočio niti jedan sajam.

Dan prije opuštenija atmosfera

Deveti poslijepodne po broju posjetitelja, kupaca, prodavača, nakupaca, znatiželjnika i dokonjaka s pravom se može  uspoređivati s glavnim sajmom dan poslije, „desetog u misecu“. Vidljivo je i po parkingu na kojem nema mjesta gotovo ni “za lijek”.

– Razlika devetog i desetog u misecu je u tome što je na sajmu uglavnom domaći svit, puno ih je manje sa strane. Devetog u misecu bude od 5 do 6 tisuća posjetitelja, ponekeki misec i više. Desetog u misecu zna biti i preko 10 pa čak i 20 tisuća posjetitelja jer je na taj tradicionalni dan svehrvatski i sve više turistički, naročito ljeti, uvjerljiva je Tonka Šarin koja za štandom s domaćim delicijama uspješno brani boje Pakoštana.

Benkovački sajam, koji se tradicionalno održava svakog 10. u mjesecu, dan prije od ure-dvi  poslijepodne nudi specifičnu atmosferu užurbanih priprema, postavljanja štandova i prve gastronomske ponude. Mnogi izlagači dolaze ranije kako bi osigurali najbolja mjesta, što stvara dojam “iza kulisa” i opuštenije druženje prije glavne gužve.

Prvi „okršaji“ prodavača i kupaca

– Poslijepodnevna atmosfera privlači posjetitelje koji žele izbjeći glavnu gužvu, nudeći uvid u rano dopremanje robe i prve “okršaje” prodavača i kupaca, reći će Danijel Števanja iz Glavice podno znamenitog brda Vrčevo, koji kao i stotine drugih zajedno sa suprugom ni „devetog u misecu“ nije mogao odoljeti čarima pečene janjetine, glavne delicije sajma.

Bilo kako bilo, Benkovački sajam svakog desetog u mjesecu ali i dan prije, devetoga u mjesecu poslijepodne do mrklog mraka, centralno je mjesto života u Benkovcu i popularno odredište za turiste željnog uranjanja u lokalni duh.

– Odlazak na sajam u Benkovac pravi je doživljaj. Benkovački sajam vrvi životom, zvukovima, mirisima. Naročito kad se s Benkovčanima, ali ljudima iz cijele Dalmacije pa i unutrašnjosti pomiješaju i znatiželjni i prizorom oduševljeni turisti, navodi poznati zadarski neokirurg dr. Rade Škarica, koji je zajedno sa suprugom i tisućama nazočnih uživao u neodoljivoj atmosferi i šušuru „devetog u misecu“.

Za sajam kažu da je istinski trbuh grada na vratima Ravnih kotara i Bukovice, mjesto na kojem se osjeća duh podneblja Dalmacije i Mediterana skladno pomiješanim s ovdašnjim i proizvodima Like, Međugorja, Baranje i Slavonije.

– Naravno da je sve ono što se ovdje može kupiti u svakom supermarketu i trgovačkom centru često i jeftinije, ali ništa ne može nadomjestiti ovdašnju atmosferu, sukus je odgovora Ante Jeraka Špace i Dragana Brkića, čelnih ljudi mnogobrojne Udruge udruge umirovljenika Općine Sukošan, koji su sa suprugama također omađijani atmosferom na najvećem hrvatskom šoping centru na otvorenom.

Boje, okusi i mirisi svježeg voća i povrća, ali i glasanje četveronožnih životinja i peradi te zvukovi, dovikivanje i cjenkanje će vam nepogrešivo reći gdje se što nalazi na sajmenom prostoru iznad Benkovca, u Benkovačkom Selu.

Jedino se ne pita pošto janjetina

– Sajam mi je po stoljeća u krvi. Za cijenu se ne pita jedino na štandu s pečenom janjetinom i odojkom. ‘Ko može platiti da s društvom poideš janjetinu, popričaš i zapivaš, u jednom će glasu na daleko poznati Nediljko Banić iz Gorice zvani Ban.

Kao i u čuvenom Harrodsu u Londonu, na benkovačkom sajmu se može naći apsolutno sve što vam treba u kućanstvu i izvan njega, od igle do traktora. Ako to ne nađete tamo, teško ćete pronaći na nekom drugom mjestu.

– Otvaranje velikih trgovačkih centara nisu označili kraj tržišne utakmice na Benkovačkom sajmu, burzi svega i svačega. Tko prodaje hvali, a tko kupuje kudi. Prvima je cilj što skuplje prodati, a drugima što jeftinije kupiti. No, bez obzira na to “radnja radi”, zaključio je Ante Knežević.