Srijeda, 13. svibnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

OPORABA OTPADA

Do sada odvezeno više od polovice Crnog brda! 'Projekt u Biljanima Donjim ćemo provesti tako...'

Autor: Goran Šimunov

07.05.2026. 08:21
Do sada odvezeno više od polovice Crnog brda! 'Projekt u Biljanima Donjim ćemo provesti tako...'

Foto: FACEBOOK JOSIP BILAVER



Unatoč nezadovoljstvu stanovnika Siska koji su dvaput prosvjedovali protiv dopremanja otpadne troske s tzv. Crnog brda u Biljanima Donjim u postrojenje tvrtke Kemokop u sisačkoj Industrijskoj zoni gdje se oporabljuje, ugovor o zbrinjavanju ovog materijala, koji ima ova tvrtka s adresom u Dugom Selu s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ipak se poštuje. Radnici Kemokopa su u nešto više od osam mjeseci od uvođenja u posao prevezli više od polovice od procijenjene okvirne količine od 150.000 tona otpadne troske.


– Na zbrinjavanje je do prošlog tjedna odvedeno oko 80.000 tona otpadne troske. Sukladno načelima kružne ekonomije troska se odvozi u Sisak, gdje se oporabljuje. Do sada je ukupno obrađeno nešto više od 74.000 tona otpadne troske iz Biljana Donjih, kojoj je nakon toga ukinut status otpada te je upućena na daljnje korištenje u cestogradnji, navodi Anamarija Brstilo iz Službe za odnose s javnošću Fonda u odgovoru na naš upit. Dodala je kako je dinamika provedbe ovog projekta u skladu s terminskim planom provedbe te se planira završiti u ugovorenom roku od 16 mjeseci.


Prihvatljiva sanacija


Na javnom natječaju za odabir ponuditelja koji će odvesti taj materijal i provesti njegovu oporabu Fond je izabrao tvrtku Kemokop s kojom je sklopljen ugovor na iznos od 17.512.500 eura, iznos koji plaća Fond od 2025. do 2027. U natječajnoj dokumentaciji Fonda navedeno je kako je raspoloživom dokumentacijom utvrđeno da se na toj lokaciji nalazi odloženo 74.836 metara kubnih otpadne troske.




Tvrtka Kemokop iz Dugog Sela posluje više od 30 godina u sektoru gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Specijalizirani su za zbrinjavanje i oporabu otpada s naglaskom na sigurnost, stručnost i zakonitost u svakom segmentu rada.


– Naš tim čini 70 iskusnih i specijaliziranih djelatnika koji su najveća garancija za uspješnu trajnu i ekološki prihvatljivu sanaciju lokacije Crno brdo bez daljnjih rizika za zdravlje ljudi i okoliš, otkrila nam je lani Mirka Kos Vojković, dipl.ing., univ.spec.oecoing., voditeljica administrativnih poslova Kemokopa.


– Projekt u Biljanima Donjim ćemo provesti tako da ćemo ukloniti svu trosku s lokacije i transportirati je do našeg postrojenja u Sisku. U našem postrojenju troska će se oporabiti postupkom oznake R5, recikliranje ili ponovno korištenje anorganskih materijala. Nakon obrade troske u našem uređaju izdvojit će se frakcije koje se mogu koristiti kao sirovina u građevinskoj industriji, odnosno za izradu građevinskih materijala. Ovakvo rješenje ima cijeli niz ekoloških prednosti, smanjenje količine otpada koji treba zbrinuti, uštedu prirodnih resursa korištenjem troske kao sirovine te znatno manji ugljični otisak u odnosu na klasično zbrinjavanje, napominje Kos Vojković koja je rekla kako je navedeni postupak oporabe u potpunosti u skladu s hrvatskim zakonodavstvom i europskim direktivama te predstavlja pozitivan primjer primjene načela kružnog gospodarstva.


Ipak, početak provedbe ovog važnog ekološkog projekta izazvao je oštru reakciju ekoloških aktivista i stanovnika Siska koji su prošle jeseni upriličili dva prosvjeda, a na svakom je sudjelovalo po oko tisuću ljudi. Prosvjede »NE TROSKA! Imamo Zeleni brijeg nećemo Crno brdo« je organizirala Građanska inicijativa Siščani ne žele biti Smetlišćani.


Prosvjedi u Sisku


– Ovaj otpad je zadnjih godina na papiru mijenjao sastav puno puta. Bio je sirovina kada se trebalo pravdati Europskoj uniji, prije toga je bio otpad, a nalazi pokazuju da je to opasni otpad. Sada dolazi u Sisak, a mi to ne želimo. Otpad se treba obrađivati tamo gdje se nalazi i trebao se obraditi daleko prije, kazala je Snježana Sužnjević Vago iz građanske inicijative. Kemokop nema nikakve mjerne postaje u Sisku, a rekli su nam da imaju dozvolu za obradu troske, što nemaju, i da će je obrađivati na otvorenom uz jedinu mjeru polijevanja vodom. Nemaju ni pročistač vode, poručila je Sužnjević Vago.


Poduzete mjere


Na prozivke s prosvjeda reagirao je tada zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša koji je ustvrdio kako je troska na Crnom brdu koja se prevozi u Sisak talionička troska klasificirana kao neopasan otpad u informacijskom sustavu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.


– Troska će se u Sisak dovoziti i odvoziti sukcesivno pa ni u jednom trenutku u tom gradu neće biti uskladištene njene veće količine. Prevozit će se kamionima u zatvorenim sustavima te je Kemokop sukladno dozvoli gospodarenja otpadom poduzeo mjere da se spriječi raspršivanje prašine i troske prilikom utovara i istovara. To podrazumijeva vlaženje toga materijala, čime će u potpunosti biti spriječene emisije prašine, naglasio je tada Budiša.


Trosku je u Biljane Donje dovezla jedna tvrtka iz Zagreba iz nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura iz Šibenika 2010. i 2011. godine, i to na zemljište privatnih vlasnika koje su unajmili, ali se on prelio i na susjedno državno zemljište.