Detalji novog zakona. Za rad na crno 8.000 eura kazne i automatski upis na "crnu listu"

Kazne do 8.000 eura po neprijavljenom radniku, automatski upis na »crnu listu« i zabrana korištenja državnih potpora za poslodavce koji ponavljaju prekršaj – to su najstrože novosti prijedloga izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji je jučer poslan na javno savjetovanje od 15 dana, a donosi znatno oštriji pristup borbi protiv rada »na crno«.

Riječ je o zakonskom paketu koji, kako su istaknuli u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, dolazi nakon tri godine primjene postojećeg modela te s ciljem dodatnog jačanja kontrole i smanjenja neprijavljenog rada na tržištu, osobito u sektorima u kojima je on i dalje najizraženiji. Promjene su predstavljene kao dio šireg nastojanja da se uredi tržište rada i zaštite radnici, ali i poslodavci koji posluju u skladu sa zakonom.

Tržišna utakmica

Novost je i strože kažnjavanje ponavljača, pa se uz postojeće novčane kazne od 2.650 i 6.630 eura, uvodi i dodatna, viša sankcija od 8.000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavce kod kojih se u tri navrata u razdoblju od tri godine utvrdi neprijavljeni rad. Time se želi poslati poruka da sustavno kršenje pravila neće ostati na razini uobičajenih prekršajnih kazni.

Ministar Alen Ružić pritom je istaknuo kako je cilj zakona zaštita radnika, ali i očuvanje poštene tržišne utakmice.

– Cilj nam je zaštititi radnike i radna mjesta te spriječiti nelojalnu konkurenciju. Ove se izmjene ciljano donose uoči turističke sezone, u razdoblju pojačane potražnje za radnom snagom, ali i povećanog rizika od neprijavljenog rada, poručio je Ružić.

Procjenjuje se da će tijekom ove turističke sezone biti potrebno oko 65.000 sezonskih radnika, dok je prošle godine na sezoni radilo 37.000 stranih radnika. Posebno je istaknuto i da su tzv. sezonski »povratnici« važna skupina na tržištu rada, jer svojim ponovnim angažmanom iz godine u godinu osiguravaju veću stabilnost i kontinuitet u poslovanju poslodavaca.

– Uz izmjene Zakona o radu, mijenja se i Zakon o strancima, kako bi se ta dva propisa međusobno uskladila i bolje odgovorila na potrebe zapošljavanja strane radne snage. U tom kontekstu uvodi se i nova sezonska dozvola za rad, koja će vrijediti u razdoblju od tri godine te omogućavati rad do tri mjeseca u svakoj pojedinoj godini, kazao je Ružić i naveo da bi zakon s primjenom trebao krenuti polovicom lipnja.

Značajne promjene odnose se i na tzv. »crnu listu« poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad. Razdoblje javne objave skraćuje se s tri godine na jednu, no istodobno se pooštravaju posljedice upisa. Poslodavci koji ne plate kazne bit će automatski uvršteni na listu, a time gube i pravo korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, što uključuje državne poticaje i subvencije, a sankcije proširuju i na područje aktivnih mjera zapošljavanja, iz kojih će poslodavci na »crnoj listi« biti isključeni.

Ukidanje bijele liste

V.d. ravnateljice Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum pojasnila je i da se mijenja način ulaska na »crnu listu«, koji će ubuduće biti isključivo temeljen na rješenjima Državnog inspektorata. Time se, kako je rekla, jača pravna sigurnost i preciznije definira postupak utvrđivanja prekršaja.

Zirdum je dodala i važnu promjenu u području prijave radnika, istaknuvši da će poslodavac kod kojeg se zatekne neprijavljeni rad morati prijaviti radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako isti radnik već radi kod drugog poslodavca na nepuno radno vrijeme. Time se želi spriječiti fragmentacija radnog odnosa i dodatno urediti evidencija rada.

– Izmjenama se ukida i tzv. »bijela lista« poslodavaca kod kojih nije utvrđen neprijavljeni rad, uz obrazloženje da sama činjenica formalne usklađenosti ne znači i potpuno poštovanje svih radnih prava u praksi, navela je Zirdum.

Prema podacima Državnog inspektorata, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025. doneseno je ukupno 1.197 rješenja kojima je naložena prijava radnika, plaćanje kazni i isplata plaća. U 1.168 slučajeva neprijavljeni rad utvrđen je prvi put, a zatečena su 1.953 radnika, od čega 911 stranih. Poslodavcima je pritom naloženo plaćanje više od 5,4 milijuna eura kazni, od čega je 3,4 milijuna eura već uplaćeno, dok je ostatak upućen u prisilnu naplatu. Na aktualnom popisu nalazi se 676 poslodavaca.