Učinit će to Školski sindikat Preporod zajedno s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja i Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.


Svrha te zajedničke inicijative je izaći među građane i otvoriti razgovor o stanju obrazovanja i znanosti, kao i o odnosima s Vladom.




Posjetitelji Maksimira će imati priliku informirati se o aktualnim izazovima u sustavu te izravno podijeliti svoja mišljenja i iskustva, najavili su iz tih sindikata.


Nekadašnje, tradicionalne sindikalne prvosvibanjske proslave u Maksimiru, više nema.


Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kaže da su ih sindikati organizirali do prije 20-ak godina, odnosno do 2006./2007. godine u skladu sa financijskim i organizacijskim mogućnostima.


„Nakon toga organizaciju je preuzeo grad Zagreb, koji to čini do danas  i pozdravljamo proslave u svim gradovima neka 1. svibanj bude Praznik rada,  jer želimo da se svi radnici, koji će imati sreću da ne rade na Praznik rada, jer će mnogi raditi, provedu sa svojim obiteljima, a da se ostalih 364 dana borimo za veća prava i bolje sutra“, kaže Novosel.


Tri sindikalne središnjice održale su skup „Praznik rada u Tvornici – zajedno!“ na kojem su njihovi čelnici ponovno najavili borbu za veće plaće i mirovine i potpisali Deklaraciju o suradnji na ostvarenju ciljeva.


Povijest praznika rada počinje krajem 19. stoljeća, kada su radnici radili i po 12 do 16 sati dnevno, često u opasnim uvjetima i bez osnovne zaštite.


Ključni događaj bio je štrajk radnika u Chicagu 1886., kada su tisuće ljudi tražile osmosatno radno vrijeme. Toga dana u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je oružano intervenirala i ubila šest, a ranila oko 50 radnika.


U znak sjećanja na te događaje, 1. svibnja proglašen je Međunarodnim praznikom rada koji se danas obilježava diljem svijeta kao dan solidarnosti i radničkih prava.


U Hrvatskoj se taj  praznik počeo slaviti 1890. godine, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.


U slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, izglasovanom u Hrvatskom saboru u travnju 1996. godine, službeni naziv toga praznika bio je Blagdan rada. Tako je ostalo do 2. studenoga 2001. godine, kada je izmjenama i dopunama toga zakona službeni naziv postao Praznik rada.


Praznik rada i ove će se godine obilježiti diljem Hrvatske uz glazbeni i zabavni program i tradicionalnu podjelu prvomajskog graha, odnosno fažola. U Zagrebu će se obilježiti u parku Maksimir, u Rijeci na Preluku, u Splitu na Marjanu, a u Osijeku na lijevoj obali Drave.