Bljesak koji je najavio Oluju: Obilježava se 31. obljetnica jedne od najvažnijih akcija Domovinskog rata

Bljesak je najavio Oluju

Operaciju Bljesak odobrio je hrvatski državni i vojni vrh na čelu s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom, a nakon što su pobunjeni Srbi koncem travnja 1995. godine prekršili dogovor o prometnicama, odnosno zatvorili promet na okupiranom dijelu autoceste Zagreb-Lipovac.

Operacija je počela 1. svibnja 1995. u 5,21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri smjera, s istoka, sjevera i zapada. Snažnim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor srpskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, središte pobune Okučani i Stara Gradiška.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Munjevita akcija, koju su predvodile gardijske postrojbe, uz snažnu topničku i raketnu potporu, te potporu specijalne policije, pješaštva i zrakoplovstva, pokazala je kako je Hrvatska spremna i za složenije operacije, a što se potvrdilo samo tri mjeseca kasnije, u operaciji Oluja, kojom je definitivno slomljena srpska pobuna započeta balvan revolucijom u kolovozu 1990. godine.

U operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

U toj operaciji Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku u jesen 1991. zrakoplovom JNA MIG-21 prebjegao u Austriju.

Za odmazdu napadnuti Zagreb, Karlovac, Sisak, Jastrebarsko

Na poraz u Bljesku, srpske pobunjeničke snage su 2. i 3. svibnja odgovorile nizom osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima – Zagreb je napadnut raketama s kasetnim punjenjem, stanovnici Karlovca i Siska topničkim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko.

Srpski su pobunjenici napali samo središte Zagreba raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem, tzv. “zvončićima”.  U tim su napadima, među ostalim, pogođene Vlaška i Draškovićeva ulica, Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti.

Ubijeno je sedmero, a ranjeno 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca srpske su se snage bezuvjetno predale, što je bio konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.