Kijev tvrdi da je Moskva više puta slala rakete i dronove na putanju leta u blizini elektrane kako bi napala ukrajinske gradove, čak oštetivši ključni zaštitni štit u napadu prošle godine.


Obilježavanje katastrofe – koja je izbacila radioaktivni materijal diljem većeg dijela Europe unatoč naporima sovjetskih vlasti da sakriju razmjere – dobilo je oštro novo značenje tijekom ruske invazije na svog manjeg susjeda.




„Černobilska katastrofa bila je rezultat reaktorskog eksperimenta koji je naredila Moskva, kršeći sigurnosne protokole, a nakon čega su uslijedile laži i prikrivanja“, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ovog tjedna.


„Do danas se svijet mora suočiti s posljedicama koje je donio totalitarni sustav koji je istinu i znanost podredio ideologiji i političkoj moći.“


Dugotrajne posljedice


Milijuni su bili izloženi zračenju, stotine tisuća bile su prisiljene pobjeći, a široki pojasevi zemlje kontaminirani su nakon slučajne eksplozije i rezultirajućeg topljenja unutar reaktora broj četiri u elektrani koju su izgradili Sovjeti u ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986.


Tisuće ljudi su od tada podlegle bolestima povezanim sa zračenjem poput raka, iako ukupan broj smrtnih slučajeva i dugoročne zdravstvene posljedice ostaju predmet intenzivne rasprave.


Veliki međunarodni napori doveli su do postavljanja masivnog čeličnog i betonskog luka 2016. godine kako bi se zaštitio originalni sarkofag, na brzinu izgrađen 1986. godine kako bi se prekrile tone radioaktivnog otpada.


Međutim, ruski napad dronom u veljači 2025. probio je njegovu hermetičku brtvu, rekli su dužnosnici. Nisu otkrivena curenja, ali luku su potrebni popravci vrijedni najmanje 500 milijuna eura kako bi se spriječila trajna šteta, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj.


Ranije ovog tjedna, glavni državni odvjetnik u Kijevu rekao je Reutersu da su ukrajinski radari otkrili najmanje 92 ruska drona koji su letjeli u radijusu od pet km od štita od lipnja 2024. godine.


Detalji službenih ceremonija u ratnoj Ukrajini obično se ne objavljuju unaprijed iz sigurnosnih razloga.


Jeziva mirnoća


Oko 100 km sjeverno od Kijeva i okružena zonom isključenja od 2600 četvornih kilometara, elektrana – koju je Reuters posjetio u srijedu – obavijena je jezivom mirnoćom, koja se proteže preko prostranih šuma oko nje.


Pripadnici Nacionalne garde patroliraju objektom, gdje oko 2250 zaposlenika radi u višednevnim smjenama nadzirući njegovu postupnu razgradnju. Posljednji reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.


Kontrolna soba za reaktor četiri sada je zamračen prostor izobličene i zahrđale opreme iz sovjetskog doba.


Losovi i divlji konji lutaju područjem oko elektrane i obližnjeg napuštenog grada Pripjata, kao znak kako je priroda preuzela kontrolu u odsutnosti ljudi.