Kriza na Bliskom istoku može nam donijeti milijun turista i do 800 milijuna eura prihoda

Napetosti na Bliskom istoku, koje već mjesecima remete globalni zračni promet i podižu cijene goriva, počinju se prelijevati i na turističke tokove, a Hrvatska bi iz te situacije mogla izaći kao jedan od najvećih dobitnika.

»Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane«, moglo bi se sažeti analizu koju je objavio Global Payments Research Group, istraživački tim svjetskog procesora kartičnih transakcija Global Payments.

Naime, prema ovoj analizi, trenutačne napetosti na Bliskom istoku, koje uzrokuju poremećaje u zračnom prometu i potiču rast cijena goriva, mijenjaju globalne turističke tokove.

Umjesto dalekih azijskih i afričkih destinacija, do dva milijuna ljudi više moglo bi ove godine odabrati odmor u regiji srednjoj Europi, pri čemu se, kažu, Hrvatska ističe kao jedan od glavnih dobitnika te promjene te bi u našu zemlju ove godine moglo stići do milijun dodatnih turista, što bi generiralo između 560 i 800 milijuna eura dodatne turističke potrošnje.

Rastući troškovi goriva i poremećaji u zračnom prometu, uz dosad otkazanih više od 52.000 letova zbog sukoba na Bliskom istoku, potiču, dakle, putnike da preispitaju planove o putovanjima za daleke destinacije. Umjesto toga, mnogi traže alternativne, bliže i dostupnije europske destinacije, pri čemu se Hrvatska pozicionira kao vodeća sigurna destinacija.

– Neizvjesnost kod dalekih putovanja i rast troškova potiču turiste da biraju destinacije koje su bliže, sigurnije i lakše dostupne. Hrvatska ispunjava sve navedene uvjete jer nudi toplu mediteransku klimu, razvijenu infrastrukturu i izvrsnu cestovnu povezanost s ključnim europskim tržištima, komentirala je Olja Brkljačić, direktorica Global Paymentsa za Hrvatsku, dodajući kako se očekuje da će Hrvatska ostvariti najveći udio tog rasta zahvaljujući velikoj popularnosti među turistima iz Njemačke, Češke i skandinavskih zemalja.

Očekuje se da će se većina dodatnih posjetitelja uputiti prema jadranskoj obali.

Analiza Global Payments tako procjenjuje da će Austrija imati oko 250.000 više turista nego inače, što uz prosječnu potrošnju po danu od 140 eura znači oko 140 milijuna eura dodatne turističke potrošnje.

U Hrvatskoj je, pak, procijenjena potrošnja po danu čak i veća od potrošnje u jednoj Austriji te iznosi 158 eura. Među analiziranim zemljama, turisti najmanje troše u Rumunjskoj, 58 eura po danu, slijedi Slovačka sa 63 eura po danu, Mađarska sa 75 eura po danu te Češka s 85 eura.

Modernizacija plaćanja

Rast turizma otvara pitanje prilagodbe novim navikama gostiju, posebno u plaćanju. Stranci sve više koriste kartice i mobilne novčanike, a očekivanja za brze i sigurne transakcije rastu. Iako tržište POS-a raste 6 do 8 posto, dio turističkog sektora u Hrvatskoj zaostaje, pa modernizacija postaje ključ konkurentnosti.