Crnogorska skupština simboličnim će programom 21. travnja obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dachau, prvi put otkako je u lipnju 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo prosvjednu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dviju zemalja.




Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak je naglasio da sve hrvatske institucije svake godine „iskazuju pijetet prema žrtvama ustaškog režima za vrijeme Drugog svjetskog rata”.


„To je nužno i moralno obvezujuće”, rekao je Grlić Radman, no naglasio da politički krugovi u Crnoj Gori koji su pokrenuli obilježavanje imaju „najmanje prava govoriti o Jasenovcu” jer se identificiraju „s četničkim naslijeđem, ali i negiraju genocid u Srebrenici”.


Ministar je rekao da ti krugovi „ne djeluju iskreno” i zapravo ne iskazuju pijetet prema žrtvama, nego „prije svega djeluju u interesu svojih politika” kojima je cilj „produbiti političke podjele i zaoštriti odnose između Crne Gore i Hrvatske”.


Grlić Radman je ponovio da se Crna Gora mora suočiti s „mračnom prošlošću devedesetih” tijekom kojih su njezini državljani „napadali i razarali Dubrovnik” te „pljačkali, ubijali i odvodili civilno pučanstvo u logor Morinj”.


Grlić Radman je podsjetio Podgoricu da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa načelo Europske unije, saveza kojemu Podgorica teži.


“Crna Gora mora dokazati da je istinski zagovaratelj članstva u EU-u”, naglasio je.


Crnogorski parlament izglasao je rezoluciju o Jasenovcu sredinom 2024., uz odsustvo opozicije i nekoliko zastupnika vlasti.


Rezoluciju su tada podržali zastupnici Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice na čelu s predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, Demokratima Alekse Bečića te prosrpskog SNP-a.


Opozicijski zastupnici, koji su bojkotirali glasanje, govorili su da se radi o kukavičjem jajetu Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom.


Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je prosvjednu notu Crnoj Gori te nepoželjnim osobama proglasilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića, zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika vlade Aleksu Bečića.


Mandić i zastupnik Milan Knežević pripadaju strankama rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu rezolucija i izglasana.