Sporni pravilnik razljutio struku. Prijeti li kolaps hitnih prijema?

Novi pravilnik koji uređuje prijem mladih doktora na specijalizaciju, a dio je paketa mjera ministrice Irene Hrstić za unaprjeđenje sustava specijalizacija, izazvao je veliko nezadovoljstvo mladih doktora na objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP), koji smatraju da se ta djelatnost u bodovanju budućih specijalizanata neopravdano podcjenjuje, što vodi njezinoj daljnjoj devastaciji. Traže da se u bodovima za dobivanje specijalizacije izjednače s kolegama koji nakon fakulteta rade u obiteljskoj medicini ili izvanbolničkoj hitnoj službi.

– Hitna medicina jedinstvena je specijalizacija te ne postoji opravdan razlog za razlikovanje izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe. Samo dva boda za rad u OHBP-u smatramo potpuno neprihvatljivim jer takva mjera produbljujuje neravnotežu i dodatno ugrožava rad u OHBP-ima. Dugoročno ovakav pristup vodi daljnjoj devastaciji hitnih bolničkih prijema, uz pitanje tko će u budućnosti tamo raditi – navodi se u jednom od komentara liječnika pristiglih na e-savjetovanje o Nacrtu pravilnika o standardima i načinu prijema specijalizanata. Ako se želi osigurati sigurnost i održivost hitne medicine, nužno je, u najmanju ruku, izjednačiti uvjete s PZZ-om, ako ne i primijeniti više bodova zbog obujma i težine posla – ističe se u komentaru.

Nelogičnosti

U Nacrtu pravilnika radom u OHBP-u može se ostvariti maksimalno osam bodova, a radom u obiteljskoj medicini i izvanbolničkoj hitnoj službi čak 25 bodova. U OHBP-ima smatraju da se radi o diskriminaciji jer njihov rad podrazumijeva liječenje životno ugroženih pacijenata, noćne smjene, neprekinuti rad od 12 ili 24 sata, rad vikendima i praznicima. Rad u stresnom okruženju zahtijeva veliko znanje, donošenje brzih odluka i organizacijske sposobnosti, a u novom se pravilniku potpuno podcjenjuje. Nelogično je, tvrde, da se rad liječnika u izvanbolničkoj hitnoj medicini, koji pacijente šalju na daljnje zbrinjavanje u OHBP, boduje znatno više od rada liječnika koji te iste pacijente preuzimaju i zbrinjavaju u bolnicama.

– Ovakvim sustavom bodovanja liječnicima se praktično nameće rad u PZZ-u kako bi prilikom javljanja na natječaje za željenu specijalizaciju uopće bili konkurentni. Time se ograničava slobodu izbora mladih liječnika i dovodi do stvaranja nezadovoljnog i demotiviranog kadra – kaže se u jednom od komentara.

Upravo im rad u OHBP-u, podsjećaju, omogućuje stjecanje kliničkog iskustva, razvoj praktičnih vještina i razumijevanje funkcioniranja bolničkog sustava. Mladi liječnici smatraju da im se ovime oduzima mogućnost da radom na hitnom bolničkom prijemu steknu uvid u bolnički sustav i procijene profesionalne interese, jer su prisiljeni usmjeriti se na skupljanje bodova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pitaju se tko će uz ova pravila uopće biti motiviran raditi u OHBP-u, koji je već sada, tvrde, pred kolapsom.

Ideju da se problemi obiteljske medicine rješavaju ovim pravilnikom mladi liječnici također smatraju pogrešnom jer se prekomjerno administriranje i drugi problemi koji opterećuju taj sustav trebaju rješavati mnogo šire. U suprotnom, povećava se rizik od još dužeg čekanja na preglede i prebukiranosti OHBP-a.

Osim niskog vrednovanja rada, smeta im i mali broj bodova za izvrsnost, kao i potpuno izostavljanje drugih dijelova primarne zdravstvene zaštite, kao što su školska medicina, javno zdravstvo, medicina rada, higijensko-epidemiološka djelatnost…

Novi egzodus

Kritikama mladih liječnika pridružili su se i stariji kolege, pa je tako, na primjer, prof. dr. Igor Rudež, pročelnik Zavoda za kardiovaskularnu i transplantacijsku kirurgiju KB-a Dubrava, ustvrdio kako se ovim pravilnikom, nažalost, studentima i mladim liječnicima šalje nedvosmislena poruka da se izvrsnost ne isplati.

– Tko god se iole sjeća vlastitog studija, zna kako je ekstremno teško postići izvrstan uspjeh na fakultetu, a poglavito ako dobijete i dekanovu ili rektorovu nagradu. Šest godina studija nije mačji kašalj, a razlika je između prosjeka 3,0 i 5,0, prema prijedlogu, zanemariva. To je, u najmanju ruku, sramotno, a ako se ovakav prijedlog prihvati, za izravnu će posljedicu imati novi egzodus mladih liječnika – smatra prof. Rudež.

I za njega je popunjavanje obiteljske medicine na ovaj način neprihvatljivo.

– Ako netko želi specijalizaciju obiteljske medicine, tada bi mu se rad prije specijalizacije trebao dodatno bodovati. Ovako, netko s prosjekom 3,0, s vremenom studiranja od sedam godina i godinu dana rada u obiteljskoj medicini ima nedostižnu prednost pred nekim tko ima prosjek 5,0, dekanove, rektorove nagrade, a radio je “samo” u OHBP-u – kaže Rudež.

Kako je e-savjetovanje o spornom pravilniku još u tijeku, Ministarstvo zdravstva ima priliku uzeti u obzir kritike i promijeniti uvjete dobivanja specijalizacije prema zahtjevima mladih liječnika.