Uskrsni blagdani donijeli za četvrtinu više noćenja, ali iskusni stručnjak upozorava: 'To nije garancija dobre sezone'

U prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je boravio 1,1 milijun gostiju koji su ostvarili tri milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima, podaci su sustava e-Visitor koje je objavila Hrvatska turistička zajednica.

Tijekom produženog vikenda za uskrsne blagdane, od 3. do 6. travnja, Hrvatsku je posjetilo više od 144 tisuće turista koji su ostvarili više od pola milijuna noćenja.

U usporedbi s Uskrsom 2024. godine, kada je termin bio sličan ovogodišnjem, riječ je o rastu dolazaka za 10 posto, a noćenja za čak 24 posto.

Najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, domaćeg tržišta, Italije, Slovenije, Austrije i Slovačke.

Kada gledamo po destinacijama, najviše gostiju za produženi vikend imali su Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Zagreb te Split.

Izazov tek slijedi

Ministar turizma Tonči Glavina kaže da su zadovoljni rezultatima za prva tri ovogdišnja mjeseca, ali ipak realni, znajući da nam tek slijedi najizazovnije doba turističke godine.

– Turistička godina odvija se u izazovnim okolnostima u kojima je jako teško prognozirati daljnji tijek. Hrvatska će znati iskoristiti svoje strateške prednosti poput sigurnosti i blizine emitivnim tržištima.

Cjenovna konkurentnost ostaje presudan faktor prilikom odabira destinacije i tome svi moramo posvetiti posebnu pažnju. Ukoliko se svi u lancu vrijednosti budemo ponašali solidarno, stvorit ćemo pretpostavke za odličan nastavak turističke godine i što je još važnije, odlične temelje za sljedeću, poručio je ministar Glavina.

Dosadašnjim turističkim rezultatima zadovoljan je i predsjednik Udruge putničkih agencija HGK Boris Žgomba, no podsjeća da je riječ o premalom uzorku za daljnju procjenu sezone.

– Činjenica je da prva tri mjeseca ne znače nikakvu garanciju ni indikaciju da će sezona biti dobra. 1,1 milijun dolazaka u odnosu na više od 20 milijuna dolazaka na razini godine je premali udio i nije relevantan podatak, ali generalno možemo svakako biti zadovoljni, navodi Žgomba.

Od ukupnog broja noćenja u hotelima su ostvarena 244.262, odnosno 19 posto više u odnosu na usporedivi Uskrs iz 2024., a još veći rast noćenja od čak 24 posto bilježi privatni obiteljski smještaj s ostvarenih 107.140 noćenja.

Istodobno je u tzv. nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama i kućama za odmor koje ne služe za ostvarivanje dobiti već za potrebe vlasnika, ostvareno daleko manje noćenja nego u hotelima i apartmanima (16.666) što se pripisuje porezu na nekretnine koji se plaća upravo na kuće koje ne služe stalnom stanovanju.

– Vidljiv je utjecaj zakona i dosadašnjih Vladinih mjera po pitanju oporezivanja kratkoročnog najma.

Broj gostiju je otprilike isti, ali se njihov raspored po vrstama smještaja promijenio što pokazuje veliki rast noćenja u hotelima i privatnom smještaju, kaže Žgomba.

Naime, većinu noćenja u nekomercijalnom smještaju ostvaruju strani gosti koji u Hrvatskoj posjeduju ili dugoročno koriste svoje nekretnine.

Pozitivni trendovi

Gledano po županijama, u prvom je kvartalu najviše noćenja ostvareno u Istri (700 tisuća), na Kvarneru (513 tisuća) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (326 tisuća), dok su najposjećenije destinacije bile Zagreb, Rovinj, Split, Dubrovnik, Opatija, Poreč i Zadar.

Tijekom prva tri mjeseca najviše su noćenja ostvarili domaći gosti, više od milijun noćenja, odnosno više od trećine svih noćenja, slijede Slovenci s više od 314 tisuća noćenja, Austrijanci (220 tisuća), Nijemci (više od 209 tisuća) te gosti iz BiH (186 tisuća noćenja).

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić kaže da dosadašnji turistički rezultati potvrđuju pozitivne trendove.

– Želja za putovanjima je prisutna, pokazuju to i najnovija istraživanja Europske putničke komisije prema kojima 82 posto Europljana planira putovati tijekom proljeća i ljeta ove godine, što je najveći zabilježeni postotak od 2020., ukoliko se geopolitička situacija ne bude pogoršala.

Putnici će pritom posebnu pažnju pridavati cijenama te će birati one destinacije koje će nuditi vrijednost za novac, kaže Staničić.

Od ukupnih tri milijuna noćenja u prva tri mjeseca, na Jadranu je ostvaren 2,1 milijun noćenja, što je 12 posto više nego lani, a porast noćenja od tri posto bilježi i kontinentalni dio s ostvarenih 890 tisuća noćenja.