Stopa rizika od siromaštva u 2025. godini iznosi 19,5 posto te obuhvaća oko 754 tisuće građana, rekla je profesorica Olja Družić-Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada na sjednici pod nazivom “Djeca u riziku od siromaštva”.


“Posebno zabrinjava što je u riziku gotovo svaka treća jednoroditeljska obitelj, kao i velik udio obitelji s troje i više djece”, upozorila je.




Istaknuto je kako se siromaštvo djece ne očituje samo kroz nedostatak osnovnih materijalnih uvjeta nego i kroz ograničen pristup obrazovanju i društvenim aktivnostima.


“Obrazovanje je formalno besplatno, ali skriveni troškovi poput digitalne opreme, školskih izleta i maturalnih putovanja čine ga nepriuštivim za mnoge obitelji”, rečeno je u raspravi.


Miletić: Kradu se milijuni, a nemamo sredstva za djecu


Potpredsjednik Odbora Marin Miletić (Most) povezao je dječje siromaštvo s problemom institucionalne korupcije, ističući kako država godišnje gubi milijarde eura dok se tvrdi da nema novca za djecu.


“Imamo slučaj u skijaškom savezu gdje je Pavlek, prema optužbama, otuđio 30 milijuna eura od talentiranih sportaša, dok mi ovdje raspravljamo o tome kako nema sredstava za dječji doručak”, poručio je Miletić.


Zastupnica Dubravka Novak (Možemo) podsjetila je na brojne slučajeve iz svoje 37-godišnje karijere u prosvjeti, kada su učenici zbog neimaštine bili socijalno zakinuti.


“Pokušavam ne biti emotivna, ali svako je dijete individua s talentima koje država mora poticati. Ulaganje u djecu ‘sada i odmah’ jedini je put koji jamči demografsku budućnost”, naglasila je Novak, dodavši da sustav mora omogućiti roditeljima podizanje djece u blagostanju, a ne u oskudici.


“Obrazovanje u sjeni” i društvena nejednakost


Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić upozorio je na problem tzv. obrazovanja u sjeni, odnosno sve raširenijeg sustava instrukcija.


“Instrukcije su postale paralelni sustav obrazovanja koji siromašna djeca ne mogu priuštiti, čime se izravno smanjuju njihove šanse za uspjeh”, rekao je.


Dodao je kako istraživanja pokazuju da dio učenika već u adolescenciji osjeća posljedice ekonomskih nejednakosti, uključujući usamljenost i nesigurnost.


Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić-Stanić istaknula je da se dječje siromaštvo ne može rješavati isključivo novčanim transferima. “Prosječna članarina za sportski klub iznosi između 30 i 50 eura, što je obiteljima na minimalnoj naknadi nedostižno. Vaučer bi djetetu omogućio besplatan izbor aktivnosti u lokalnoj zajednici”, rekla je.


Upozorila je i na problem prehrane srednjoškolaca, koji nisu obuhvaćeni sustavom besplatnih obroka.


Ciljane socijalne naknade učinkovitije od paušalnih poreznih mjera


Ivica Rubil s Ekonomskog instituta ocijenio je da postojeće porezne mjere nedovoljno ciljano pomažu najugroženijima.


“Sredstva bi bilo učinkovitije usmjeriti izravno u dječji doplatak ili zajamčenu minimalnu naknadu jer relativna mjera siromaštva ne odražava stvarne troškove života. Paušalne mjere poput nižih stopa PDV-a na hranu često ne stižu do najugroženijih”, rekao je Rubil.


Državna tajnica u Ministarstvu rada i socijalne politike Margareta Mađerić podsjetila je na provedbu Zakona o privremenom uzdržavanju, kojim država preuzima isplatu alimentacije u slučajevima kada roditelj ne ispunjava tu obvezu. Istaknula je i da će Zakon o registru stanovništva, koji stupa na snagu 1. lipnja, omogućiti preciznije usmjeravanje socijalnih mjera povezivanjem podataka različitih institucija.