KONTROLORI BOLOVANJA U AKCIJI Evo koliko je bilo neopravdanih izostanaka s posla

Stopa bolovanja u prošloj je godini nastavila blago rasti i dosegla 3,98 posto, s dnevnim izostankom s posla gotovo 75.000 radnika.

Iako ta stopa u značajnoj mjeri opterećuje poslodavce i zdravstvenu blagajnu, dobra je vijest da se smanjuje postotak onih koji su na bolovanju neopravdano dugo ili na njemu ne bi ni trebali biti.

Tako je, prema novom izvješću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), u kontrolama bolovanja provedenim tijekom 2025. zatvoreno 24 posto bolovanja za koja kontrolori nisu našli utemeljenja.

Za usporedbu, u 2019. godini stopa bolovanja bila je bitno niža, samo 3,65, ali su kontrolori HZZO-a u toj godini zatvorili čak 32 posto pregledanih bolovanja, što znači da u medicinskoj dokumentaciji nisu našli razlog za nastavak bolovanja.

Blagi porast

U kontrolama privremene nesposobnosti za rad što su ih tijekom 2025. godine proveli kontrolori HZZO-a, sveukupno su pregledana 18.862 zaposlena osiguranika, odnosno njihovi zdravstveni kartoni.

Pritom je u 4.448 slučajeva ili 24 posto utvrđen prestanak medicinskih indikacija za korištenje bolovanja.

Godinu ranije, postotak bolovanja koja su na licu mjesta zaključili kontrolori ocjenjujući da nemaju medicinske osnove, iznosio je nešto viših 26 posto.

Ukupna stopa bolovanja u 2025. godini iznosila je 3,98, od toga 1,97 na teret poslodavca, a 2,01 na teret HZZO-a, što znači da i dalje prednjače dugotrajna bolovanja, koja su posljedica kroničnih tegoba i nedostupnosti dijagnostičkih pretraga.

Riječ je o blagom porastu ukupne stope u odnosu na 2024., kada je stopa iznosila 3,77. U HZZO-u ovaj porast tumače većim brojem radno aktivnih osiguranika, koji je u prošloj godini narastao za 51.000.

Lani su kontrolori HZZO-a proveli ukupno 7.896 kontrola u svim svojim ugovornim subjektima, od toga 7.382 kontrole na razini primarne zdravstvene zaštite, 492 kontrole na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i zdravstvenih zavoda te 22 kontrole pri isporučiteljima ortopedskih i drugih pomagala. U odnosu na 2024. godinu, provedeno je devet posto više kontrola, a kršenja ugovornih obveza utvrđena su u otprilike istom postotku kao i prethodnih godina.

Većina po zakonu

Od svih provedenih kontrola, u 7.079 kontrola ili 90 posto nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.

U njih 10 posto utvrđeno je kršenje ugovornih obveza, zbog čega je izrečeno ukupno 817 ugovornih mjera, od toga 515 opomena, 220 opomena s naplatom štete, 65 opomena s novčanom kaznom, 14 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, te tri opomene pred raskid ugovora s HZZO-om, od čega dvije opomene pred raskid ugovora i jedna opomena pred raskid ugovora s novčanom kaznom.

Opomene pred raskid ugovora, doznaje se u HZZO-u, izrečene su jednoj ordinaciji obiteljske medicine zbog nepoštovanja ugovorenog radnog vremena i rada bez medicinske sestre, a druga je ordinacija zbog ponavljanja tog prekršaja, osim opomene pred raskid ugovora, platila i novčanu kaznu. Pred raskidom ugovora našla se i jedna ljekarnička ustanova i to zbog neobavljanja ljekarničke djelatnosti u ugovorenoj ljekarničkoj jedinici.

Aktivnosti sektora kontrole HZZO-a u prošloj godini bile su, kažu u Direkciji HZZO-a, među ostalim usmjerene i na provođenje nadzora i kontrole listi čekanja, zbog što boljeg pružanja zdravstvene zaštite osiguranim osobama na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ) u bolničkim zdravstvenim ustanovama.