Megavatsat plina s rokom isporuke u svibnju stajao je prijepodne na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF 45,36 eura i bio je jeftiniji za gotovo 15 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.


Nakon američko‑izraelskog napada na Iran prije više od pet tjedana nakratko su se bile popele i na čak 74 eura po megavatsatu, napominje novinska agencija dpa.


Tržišta su pak u srijedu reagirala na dvotjedno primirje, uz potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca za tranzit brodova, uz kooordnaciju s Iranom, prema navodima Teherana.




Dogovor o primirju postignut je manje od dva sata prije isteka roka koji je američki predsjednik Donald Trump dao Teheranu za otvaranje tjesnaca, zaprijetivši razornim napadima na civilnu infrastrukturu.


Iran je kontrolu nad Hormuškim tjesnacem preuzeo nakon američko‑izraelskog napada 28. veljače, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD‑om, Izraelom i njihovim saveznicima.




Vlada u Teheranu višekratno je bila naglašavala da je plovni put zatvoren samo za “neprijatelje”, dok brodovi “prijateljskih” zemalja, uključujući Irak, Kinu, Indiju i Pakistan, mogu slobodno ploviti, u koordinaciji s iranskim vlastima.


Hormuškim tjesnacem inače prolazi otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.


Tržišta plina posebno je uzdrmao iranski napad na postrojenje za ukapljivanje plina u katarskom Ras Laffanu, nakon izraelskog napada na iransko plinsko polje Južni Pars. Iran inače dijeli to polje s Katarom.


Direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi rekao je da su u Ras Laffanu oštećena dva od 14 postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina, što predstavlja 17 posto katarskih izvoznih kapaciteta, dodajući da će za popravke biti potrebno tri do pet godina.


U tom razdoblju QatarEnergy neće moći isporučivati 12,8 milijuna tona plina godišnje, procijenio je tada direktor katarskog diva.


Katar proizvodi petinu svjetskog ukapljenog prirodnog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih izvoznika, iza SAD‑a.


Početkom tjedna dva katarska tankera s LNG‑om odustala su od prolaska tjesnacem jer nisu dobili dozvolu od iranskih vlasti, napominje dpa. Al Daayen i Rasheeda preuzeli su ukapljeni plin u Kataru pred sam početak rata krajem veljače.