GRADSKA VIJEĆNICA UZBURKALA JAVNOST Droga se uvukla u školska dvorišta: 'Testiranje učenika imalo bi kontraefekt'

Koliko su u blizini zadarskih osnovnih i srednjih škola lake droge i novi sintetički opioidi postali lako dostupni djeci nitko sa sigurnošću ne može reći. Imaju li djeca skrivene kutke gdje se nalaze s dilerima, te raspačavaju li među vršnjacima razne nedozvoljene supstance, svi uključeni u ovu problematiku mogu samo špekulirati, ali zaključak je kako bi bilo iluzorno misliti kako školska okruženja nisu mjesta gdje dolazi do preprodaje droga.

Rana detekcija

Ovu je temu aktualizirala na posljednjoj sjednici zadarskog Gradskog vijeća Jasminka Adžić Sikirić, vijećnica kluba DOMiNO i Ivice Žuvele, upozorivši kako se određene vrste droga sve češće pojavljuju u osnovnoškolskom i srednjoškolskom okruženju. Predložila je zato da se učenike osnovnih i srednjih preventivno testira, dobrovoljno, na prisutnost droga, pozivajući se na podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, reakcije stručnjaka o toj ideji su podijeljene. Dok iz obrazovnog sustava podržavaju svaku akciju koja bi smanjila nezakonito ponašanje u djece, oni koji s njima unutar zdravstvenog sustava rade upozoravaju pak kako bi od takvog poteza imali više štete nego koristi.

Jasminka Adžić Sikirić

Adžić Sikrić dodatno nam je kazala kako ne valja zatvarati oči pred ovim problemom, jer droga je na zadarskim ulicama prelako dostupna. Maloljetnici i učenici u posebnom su riziku, jer nove sintetičke droge, koje silovitom brzinom nastaju u ilegalnim laboratorijima diljem svijeta, te vrlo brzo postaju popularne među djecom i mladima, izazivaju sve teže ovisnosti. Jeftine i popularne, često postaju izvorom zabave, ali i dokazivanja u društvu vršnjaka.

– Ovakva mjera ne bi trebala biti promatrana kao represivna, nego kao alat rane detekcije i pravovremene pomoći učenicima koji su u riziku, kazala je Adžić Sikirić, uvjerena da bi se, kada bi postojao dobar stručan okvir, ovakvo testiranje moglo uvesti u obrazovni sustav na dobrovoljnoj bazi, uz suglasnost roditelja učenika. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tako kazuju da je 21,5 posto hrvatskih učenika u dobi od 15 i 16 godina probalo neku psihoaktivnu drogu. Više od petine učenika tako se s psihoaktivnim supstancama susreće već pri ulasku u srednjoškolski sustav, a neki već u višim razredima osnovnih škola.

– Obrazovanje o opasnostima droga i drugih psihoaktivnih supstanci trening je životnih vještina koje djeca trebaju usvojiti kroz obrazovni sustav. Prevencija zato treba krenuti od što niže dobi, jer spušta se dobna granica u kojoj se djeca prvi put susreću s takvim supstancama, upozorila je Adžić Sikirić, poručivši kako je iluzorno vjerovati kako prostori oko škola nisu pogodni za dilanje droge. Vjeruje kako bi kroz senzibilizaciju djece i roditelja o ovoj temi, uspjeli postići napredak. Upornim i kontinuiranim radom.

Opijati, marihuana…

Ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića Tihomir Tomčić, pak, ističe kako su ponašanje djece unutar školskih zidova i izvan njih dvije potpuno različite stvari. Dok je uvjeren da u školi ne postoji mjesto i način gdje bi učenici mogli konzumirati zabranjena sredstva, ističe kako bi bilo neprofesionalno na jednaki način percipirati i ponašanje na školskom dvorištu, te prostorima u susjedstvu, gdje se djeca mogu družiti u slobodno vrijeme i nakon škole, pa tako dolaziti i do psihoaktivnih supstanci.

Tihomir Tomčić

Epidemiologinja Stela Klepac Erstić najbolje zna koje su to droge prisutne na zadarskim ulicama. Kao voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri zadarskom Zavodu za javno zdravstvo poručuje kako »lake droge« predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje i razvoj mladih osoba. Najčešće se u tom kontekstu spominje marihuana. Iako je neki smatraju »lakom drogom«, ona može utjecati na razvoj mozga kod mladih, kao i na koncentraciju i mentalno zdravlje. Podaci Ljetopisa Zavoda za javno zdravstvo Zadar za 2024. godinu tako pokazuju kako je Službu za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti upravo zbog tog problema posjetilo 567 pacijenata. Opijati tako, prema njihovim analizama, spadaju u najčešće zloupotrebljavane droge, nakon čega slijedi marihuana i anksiolitici. Sintetičke ulične droge se teško suzbijaju, njihov se sastav brzo mijenja, te ih represivni sustav ponekad prepoznaje kada je već prekasno.

– Posljednjih godina sve je prisutniji i dostupniji kokain. Također bilježi se porast broja novih, potencijalno štetnih psihoaktivnih tvari za koje postoji vrlo malo znanstvenih podataka o učincima. Primjerice, sintetički kanabinoidi (spice, K2) pokušavaju oponašati učinak kanabisa, ali su često puno jači. Nove psihoaktivne tvari, tzv. »legal highs«, oponašaju učinke poznatih droga – stimulansa, halucinogena i slično te se često prodaju kao »sigurnija alternativa«, što nije točno, naglasila je Klepac Erstić, dodavši kako djeca zloupotrebljavaju i alkohol, kao i kućne lijekove.

Stela Klepac Erstić

Poražavajuće brojke

– Važno je razumjeti da lako dostupno ne znači bezopasno već upravo suprotno. Te supstance mogu imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje, osobito kod mladih čiji se mozak još razvija, posebno dijelovi odgovorni za donošenje odluka i kontrolu ponašanja. Zbog toga takve supstance imaju jači i dugotrajniji negativan učinak nego kod odraslih, rekla je epidemiologinja Klepac Erstić.

Ono što zabrinjava jest činjenica da se dob prvog kontakta s drogom u Hrvatskoj sve više spušta. Europsko istraživanje o pušenju, konzumaciji alkohola, uzimanju droga, ovisnosti o kockanju i digitalnom svijetu među učenicima provedeno prošle godine na 113.882 učenika u dobi od 15 do 16 godina u više od 36 zemalja, pokazalo je da je Hrvatska i dalje iznad prosjeka po konzumaciji sredstava ovisnosti.

Maloljetnici ne vide opasnosti od pušenja marihuane

Tako je 21,5 posto učenika te dobi probalo neku od zabranjenih supstanci, cigarete je barem jednom u životu probalo 43 posto, a alkohol 87 posto hrvatskih učenika. Nedostatak komunikacije unutar obitelji dodatno povećava rizik, napomenula je Klepac Erstić.

Sustav za sada ima vrlo skučene mogućnosti u provođenju testova na prisutnost droga kod maloljetnika. Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Zadar provodi testiranje urina na metabolite droga kod maloljetnika. Metaboliti su kemijski spojevi koji nastaju u tijelu nakon razgradnje ilegalnih psihoaktivnih supstanci, a mogu se određeno vrijeme zadržati u urinu, što omogućuje njihovo laboratorijsko otkrivanje.

Test kao atak

– Poseban izazov predstavljaju tzv. nove droge, odnosno nove psihoaktivne tvari, jer za mnoge od njih trenutno ne postoje dostupni testovi na tržištu. Standardni testovi urina obično su dizajnirani za prepoznavanje poznatih skupina droga, poput kanabisa, amfetamina ili opijata. Nove psihoaktivne tvari često imaju izmijenjenu kemijsku strukturu, zbog čega ih standardni testovi ne mogu otkriti, istaknula je Klepac Erstić.

Njezina kolegica iz Službe za školsku i adolescentsku medicinu Polona Bencun Gumzej, kaže kako bi uvođenje testiranja na droge, pa čak i dobrovoljnog, imalo kontraefekt, jer djecu bi se potjeralo dublje u »ilegalu«, a ona bi stvorila maštovite načine kako bi zaobišla testiranja i mjere sprječavanja raspačavanja droge. Izazov sustava nije zato samo u tome kako uspješno provoditi testiranja koja bi obuhvatila širok raspon dostupnih droga, već i kako ga osmisliti da kod djece i mladih ima željeni učinak.

Polona Bencun Gumzej

– Ono što je nekad bio polusvijet, »undergound«, danas je mainstream, kaže dr. Bencun Gumzej, upozorivši kako je, osim marihuane i kokain postao normalan. Kko dodaje, duboki su društveni uzroci ti koji uvjetuju da se ovakvo ponašanje normalizira, čak i potiče.

– Mladi, marihuanu prvenstveno, vide kao lijek i ne vide opasnosti kojima vodi pušenje trave. Važno je zato, više nego na represiji, raditi na promjeni imidža koji droge imaju među djecom. Opiranje testiranju zato je odgovor koji je vrlo lako predvidjeti, jer će svi oni koji nađu način kako prevariti sustav biti heroji među vršnjacima, smatra Bencun Gumzej, istaknuvši kako cilj ne smije biti kazna, već učenje. Ako odrasli djeci nametnu potrebu testiranja, oni će to shvatiti kao atak na sebe, a takvim se kabadahijskim pristupom problem može samo produbiti.

Dublji problem

– Moramo se također maknuti od one floskule da sva djeca uđu u eksperimentalnu fazu, kada dolaze u doticaj s drogama. Neka djeca jednostavno nemaju potrebu za tim, dok u one koja se počnu drogirati u ranoj dobi uzroke valja tražiti puno dublje od površnih vršnjačkih trendova. Konzumacija alkohola, pušenje cigareta ili marihuane, kao i uzimanje sintetičkih droga povezano je s depresivnim i anksioznim stanjima u djece, gdje ona drogu i alkohol vide kao način pronalaska »sebe«, oslobađanja od tereta koje nose na plećima. Maska je to za daleko dublju problematiku, jer kada se jednom počne dijete liječiti od ovisnosti, ono je zapravo daleko od početnog problema zbog kojeg je ušao u taj začarani krug, zaključila je Bencun Gumzej.

Pitanje je tada, ističe, može li se od ovisnosti u potpunosti uopće izliječiti.

Zabrinjava raširenost konzumacije kokaina među mladima

Resorni županijski pročelnik Ivan Šimunić naglasio je kako nitko ne spominje pravni okvir koji bi sankcionirao učenike, ukoliko budu pozitivni.

– Testiranje ne bi trebalo biti samo sebi svrhom. A u te potencijalne situacije i odgovore na njih treba uključiti stručne osobe. Bez suglasnosti škole i u suradnji sa stručnim osobama i ustanovama, takva se mjera ne može nigdje provoditi. Važno je znati koji koraci bi slijedili nakon provedbe te mjere. Takva situacija je hipotetska, jer kod pandemije nije bila obveza testiranja učenika na COVID ni u školi, ni kod kuće. Postojale su preporuke da se učenici kod kuće testiraju, pa da ako su pozitivni ne idu u školu. Važno je graditi stabilne obiteljske odnose, međusobno povjerenje i povjerenje u sustav čime bi se izbjeglo nizanje kontrola. Puno kontrola moglo bi se tumačiti kao nepovjerenje u učenike, kazao je Šimunić.

Ivan Šimunić

Policijska statistika

Što se tiče policijske statistike, glasnogovornica PU zadarske Ivana Grbin nam je predočila podatke koji pokazuju kako su zbog kaznenog djela iz domene kriminaliteta droga tijekom 2025. godine na području Policijske uprave zadarske ukupno prijavljene tri maloljetne osobe. Vezano za prekršajnu problematiku, sukladno odredbama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, prekršajno je prijavljeno 20 maloljetnih osoba.

– U 2026. godini nisu evidentirana kaznena djela iz domena kriminaliteta droga za koje su osumnjičene maloljetne osobe dok su iz prekršajne domene ukupno prijavljene četiri maloljetne osobe, kazala je Grbin.