Erlića proglasili 'najgorim u povijesti': 'I dalje se zapošljava po rodijačkim vezama'

Šime Erlić je koncem prošlog tjedna zadarskom Gradskom vijeću predstavio rezultate prvoga dijela svoga gradonačelničkog mandata. Iako se u izvješću navodi da je u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine Grad ostvario konkretne rezultate u svim ključnim područjima upravljanja – od razvoja infrastrukture i gospodarstva, preko obrazovanja i socijalnih politika, do zaštite okoliša i unaprjeđenja kvalitete života građana – te da su u tom periodu provedene mjere usmjerene na jačanje gospodarstva, poticanje poduzetništva i stabilan razvoj turizma, uz transparentnije i učinkovitije upravljanje gradskom imovinom, u oporbi nisu impresionirani rezultatima gradonačelnika Erlića.

»Najgori u povijesti«

SDP-ov Daniel Radeta Erlića je proglasio najgorim gradonačelnikom Zadra u povijesti, koji za razliku od bivšeg gradonačelnika Branka Dukića predstavlja samo »lutku na koncu«, dok mu je Drita Dunatov (Ričard nezavisni) predbacila negiranje evidentnih problema u gradskim tvrtkama.

S vijećničke govornice Radeta je ocijenio da se Erlić na novom radnom mjestu i nije najbolje snašao te da najveći dio vremena posvećuje osobnom PR-u i snimanju TikTok videa kako bi »nespretnu politiku zamotao u fini celofan«. Istaknuo je i da se u prostoru vidi »apsolutan kaos i nered« te da je od početka mandata Erlić od bivšeg gradonačelnika Branka Dukića preuzeo titulu najgoreg gradonačelnika Zadra u povijesti.

Daniel Radeta

– Najavljivali ste novi zamah i novu paradigmu, a od toga se apsolutno ništa nije dogodilo. Isti ljudi ostali su u gradskoj upravi, nije došlo do nikakvih promjena i sve je ostalo apsolutno isto, rekao je Radeta, prozivajući gradsku vlast i zbog novih nameta građanima te nastavak netransparentnog zapošljavanja.

– I dalje se zapošljava po rodijačkim vezama, po članskoj iskaznici. O tom najbolje govore zadnja zapošljavanja u Centru za mlade.

Njegova stranačka kolegica Danijela Vukoša otišla je korak dalje, ustvrdivši da je netransparentno zapošljavanje »upisano u kod HDZ-ovih politika« i da građani uopće ne vjeruju u mogućnost transparentnog i poštenog zapošljavanja, čemu svjedoči činjenica da se na natječaje za pročelnika/cu Ureda gradonačelnika i voditelja/icu ribarnice javila tek po jedna osoba. S druge strane, na natječaj za višeg savjetnika za EU fondove pristiglo je 11 prijava, a posao je na koncu dobio čovjek koji je na testiranju dobio 10 od 10 bodova i koji je »igrom slučaja glumio u predizbornom spotu gradonačelnika Erlića«. Vukoša je Erliću zamjerila i to što je sebi podigao plaću za 40 posto, djelatnicima gradske uprave za 23 posto, dok plaće odgojateljica nije niti uskladio sa zakonom.

Zaduženja i tvrtke

Vijećnica Vukoša posebno se osvrnula na cijene kvadrata stana u Zadru. Kako je istaknula, na naplatu je došlo 30 godina HDZ-ova nebavljenja građanima, mladima i obiteljima.

– Zgrade ste trpali gdje god ste mogli, izumili ste komercijalni, tržišni i investitorski urbanizam koji mijenja obrise, kulturu i tradiciju našeg grada i zato je prosječna cijena kvadrata stana danas 4.000 eura, kazala je Vukoša pa zaključila da je »betonizacija i nedostatak javnih zelenih površina« najuspješniji program koji će ostati nakon tri desetljeća HDZ-ova upravljanja Zadrom.

Danijela Vukoša

Nezavisna vijećnica Drita Dunatov (Ričard nezavisni) podsjetila je kako je od mnogih čula da im se Erlić u startu činio kao »dobar čovik«, dodajući da i sama to i dalje vjeruje. No drugo je pitanje, kako je kazala, je li dobar gradonačelnik.

– U šest miseci neke su stvari bile ok, neke nisu. Preuzimanje odgovornosti za grad, građane i ono što se događa u gradskim tvrtkama je velika stvar – negiranje problema nije dobro, trebate postupati drugačije, poručila je Dunatov gradonačelniku.

Osim Dunatov, i SDP-ov Nino Mrčela osvrnuo se na poslovanje gradskih tvrtki. Kako je istaknuo, Grad se od lani zadužio za 45 milijuna eura, a novi krediti ponajprije su vezani uz gradske tvrtke Eko i Vodovod.

– Krpaju se neuspješni projekti, projekti koji su davno premašili rokove završetka i sada se to sanira gradskim novcem, upozorio je Mrčela.

– S druge strane 10 milijuna eura iz proračuna isplaćuje se kao subvencija javnim poduzećima. Istovremeno Upravni odjel za socijalnu skrb ima nikada manji proračun.

Učinjeno jako puno

Na paljbu iz oporbe HDZ-ov vijećnik Jurica Vučetić odgovorio je ocjenom da je da je u kratkom razdoblju učinjeno »jako, jako puno« – dovršen je Centar za gospodarenje otpadom, krenula je gradnja oko 100 POS stanova, bilježi se pozitivan natalitet i porast broja stanovnika, a nikad nije, tvrdi, postojala bolja suradnja Grada i Županije. Pohvalio je i povećanje plaća djelatnicima Grada.

Zamjenik gradonačelnika Ante Ćurković oporbene je kritike, pak, relativizirao, poručivši kako je za njih svejedno piše li u izvješću gradonačelnika »recept za pašticadu ili popis realiziranih projekata«.

Gradonačelnik Erlić poručio je da se oporba »uprla skup pozitivnih podataka prikazati kao minus« te se pri tom pozvao na ocjene međunarodnih kreditnih agencija i makroekonomske pokazatelje.

Šime Erlić

– Rekordna zaposlenost, statistički niska nezaposlenost, BDP koji bez prestanka raste brže od prosjeka Europe od korone naovamo. Da ne govorim o mirovinama, o prosječnoj neto plaći, o standardu građana, o svim mogućim socijalnim davanjima u svim mogućim segmentima društvenoga i javnoga djelovanja. Da nije tome ovako kako ja govorim, ne bi nam građani dali povjerenje. Nemamo se što skrivati, raste nam broj stanovnika, Zadar je najbrže rastući na obali i među prvima u RH u zadnjih 10 godina. Razlog porasta broja stanovnika je atraktivnost prostora, doseljavanje i zato što smo atraktivan grad za život. Doseljavaju se ljudi iz drugih županija, i jedan smo od predvodnika gradova u Hrvatskoj po broju povratnika, kazao je Erlić.

Gašijeve brojke

SDP-ov vijećnik Erol Gaši kritizirao je Erlićevo izvješće kao ogledalo šire politike HDZ-a, tvrdeći da je »HDZ-ova vlast opustošila Republiku Hrvatsku«. Osim brojem stanovnika – koji se 2024. godine u Zadru zapravo samo vratio na razinu iz 2015. godine – Gaši je tu tvrdnju ilustrirao s još nekoliko brojki po kojima bi se moglo zaključiti da u Hrvatskoj ipak ne teče med i mlijeko.

– Hrvatska bilježi drugu najveću stopu inflacije u eurozoni od 3,6 posto. Tržište je preplavio uvoz jaja, određene vrste jaja poskupile su i do 30 posto. Dopunsko zdravstveno osiguranje poskupilo je s osam na 15 eura mjesečno. Poskupili su struja i plin. Lani je Hrvatska proizvela 18 posto manje krumpira i 14 posto manje šećerne repe nego u 2024. godini, a od 2020. do 2024. godine broj grla janjadi pao je za 45 posto. Cijena hrane u Hrvatskoj od 2019. narasla je za 47 posto. Hrvatska ima gotovo najniže mirovinu u EU, samo je Bugarska gora od nas. Hrvatska ima najniže bruto medijalne mirovine u odnosu na bruto plaće u EU, svega 35 posto, u odnosu na europski prosjek od 60 posto. Čestitam na uspješnosti, poručio je Gaši gradonačelniku Erliću, koji je do dolaska u Zadar bio ministar u Plenkovićevoj Vladi.