Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu na suprotnim stranama zbog Trumpa i sporazuma sa SAD-om

Iako je HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler, koji je i šef HDZ-ove grupacije u klubu Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, jasno rekao da iskakanja kod glasanja o bilo kojoj temi, pa tako i o novom sporazumu Europske unije i Sjedinjenih Država neće biti, proteklog je tjedna izašlo na vidjelo koliko se u posljednje vrijeme razlikuju stavovi HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu kod određenih tema.

Tomislav Sokol jasno se ogradio od toga da Europska unija izglasa novi sporazum sa SAD-om, dok ga je Željana Zovko prozivala da to svakako mora podržati, a Ressler je rekao kako nikakvih izdvojenih glasanja na najvažnijim temama ne može biti.

Kako funkcionira Trump

Riječ je o trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji je izglasan krajem tjedna u Europskom parlamentu, nakon dugih javnih rasprava o odnosima s Amerikom u novim globalnim okolnostima i pod prijetnjama trgovinskim i carinskim ratom Donalda Trumpa.

Zastupnici su iznijeli argumente da ovaj sporazum, bez obzira na nedostatke, osigurava određenu vrstu predvidivosti. Riječ je o sporazumu koji su prošle godine dogovorili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump na poluformalnom sastanku u Škotskoj, i tada se smatralo da je tim dogovorom izbjegnut trgovinski rat koji bi imao velike posljedice po građane s obje strane Atlantika.

Kako je navedeno u priopćenju Europskog parlamenta nakon glasovanja, usvojenim bi se dokumentima ukinula većina carina na industrijske proizvode iz SAD-a. Također, omogućio bi se povlašteni pristup tržištu za širok raspon morskih i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, u skladu s obvezama koje su EU i SAD preuzeli u ljeto 2025. godine. Parlament o tome još treba postići dogovor s Vijećem. Kvaka je u tome da je u dokumentu koji su usvojili zastupnici ojačana predložena klauzula o suspenziji – ona bi omogućila obustavu carinskih povlastica pod nizom uvjeta i služila bi kao mandat za pregovore s drugim institucijama EU-a. Kao primjer navodi se mogućnost Europske komisije da predloži suspenziju svih ili nekih trgovinskih povlastica ako SAD uvede dodatne carine koje premašuju dogovorenu gornju granicu od 15 posto ili bilo koje nove carine na robu iz EU-a.

Europa je na to bila prisiljena i zato jer je Trump zaprijetio da će Europska unija ostati bez privilegiranog uvoza američkog ukapljenog plina (LNG) ako ne ratificira ranije dogovorene trgovinske aranžmane sa SAD-om. Upravo HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko bila je izvjestiteljica europskih pučana (EPP) za trgovinske sporazume i bilo joj je važno da ta ratifikacija uđe na dnevni red prošlotjedne mini plenarne sjednice Europskog parlamenta. No, u razgovoru s hrvatskim novinarima u Bruxellesu, njen kolega Tomislav Sokol jasno se usprotivio tome – kritizirao je vodstvo Europske komisije, rekavši kako »ljudi u EU ne razumiju kako Trump funkcionira«.

Pravo na mišljenje

– Trumpova politika nadrasta ono što mi danas možemo vidjeti, ona jest najneprijateljskija ikad prema EU, ali ovaj sporazum zaslužuje oštre kritike. Sklopljen je na nekom neformalnom druženju u Škotskoj, nitko ne zna što će zapravo donijeti i EU brza s tim. Mislim da je sporazum loš, da nije ispregovaran na dobar način, rekao je Sokol. Upitan zbog čega bira stavove koji znatno odskaču od službene politike grupacije EPP-a (čiji je HDZ član), Sokol je rekao kako ima pravo na svoje mišljenje i da mu nitko ne može govoriti kako da misli.

Po njemu, upravo ne treba popuštati Trumpu, jer je pogrešno mišljenje čelnika EU-a da će s popuštanjem novoj američkoj politici, oslabiti njegov pritisak. Bit će obrnuto, smatra Sokol.

To je zapravo izjava koja je direktno u suprotnosti s onim za što se kao izvjestiteljica zalagala Željana Zovko koja je radila na tome da se sporazum sa SAD-om što prije izglasa.

– To je sporazum koji omogućuje balans američke trgovine s Europskom unijom, gdje ćemo dati povoljniji tretman američkim proizvodima, što će omogućiti i Europskoj uniji nastavak pregovora o proizvodima koji još uvijek nisu obuhvaćeni ovim sporazumom, rekla je Željana Zovko. Dodaje i kako ona takav stav ima jer, prije svega, predstavlja hrvatske biznise, hrvatska radna mjesta, hrvatski turizam, a barem pet milijardi eura svake godine se gubi u ovim prijeporima.

– Ono što sam ja željela jest da otklonimo od Europskog parlamenta politiziranje i da nastavimo povoljnije pregovore za naše poslove za dalje. Jer to je naš najveći trgovinski partner i u biti i najveća sigurnosna garancija, a vidimo što znači ukapljeni plin za sam pojam sigurne energije, što i naš premijer stalno ponavlja i što smo ostvarili kroz LNG, rekla je Zovko.

Šef kluba Karlo Ressler odmah je rekao kako ove razlike »ne gleda kao na sukob ili raskol«, te kako garantira da uvijek svi zastupnici HDZ-a glasaju unisono. To se na kraju i dogodilo, ali stavovi Tomislava Sokola ne odskaču samo na temi Trumpa nego i drugih najvažnijih politika EU-a, odnosno Europskog parlamenta u posljednje vrijeme.

On je, među ostalim, u razgovoru s hrvatskim novinarima izjavio kako mu dogovaranje EPP-a s nekim od zastupnika njemačkog radikalno desnog AfD-a nije nikakav problem u srazu s klubom socijalista i demokrata ili zelenih, pa je tako upravo bilo i protekloga tjedna na glasanju o ilegalnim migrantima.

– EPP ne želi ucjene ljevice, i ako je potrebno, traži većinu kod drugih partnera, rekao je Sokol, iako je poznato kakve stavove zastupa AfD.

– Mi pučani imamo pravo od točke do točke tražiti većinu glasova u EP za sebe, i to nikome ne treba biti ništa čudno, smatra Sokol.

Sporne deportacije

On se, među ostalim, baš na kraju mini plenarne sjednice EP-a oglasio prilično radikalnim priopćenjem u kojem, na temu rješavanja problema nelegalnih migracija, poručuje: »Dosta je diktature ljudskih prava, lakše deportacije migranata donijet će sigurnost i mir Europi«.

Riječ je o politici »povrataka«, odnosno činjenici da od sto posto pravomoćnih presuda europskih država članica kojima se konstatiraju ilegalna useljenja na područje EU, tek 20 posto tih osoba doista i deportira natrag kući, a velika većina njih ostaje na tlu Europske unije u sivoj zoni kratkotrajnih ili potpuno nelegalnih boravaka. Sokol je po tom pitanju radikalan i traži deportacije, dok ga ljevica optužuje da je pobornik politike uvođenja »ICE odreda« poput Trumpovih i na tlu EU.

Europski parlament, naime, upravo je prošli tjedan dao zeleno svjetlo za nastavak postupka donošenja Uredbe o vraćanju koja deportaciju ilegalnih migranata iz EU-a čini znatno učinkovitijom.

– Dosadašnja su pravila bila neprovediva. Osamdeset posto onih kojima je naređeno napuštanje EU-a uredno su ostajali, dakle cijela je procedura bila uzaludna. Nova su pravila opravdano rigoroznija jer želimo sačuvati i vladavinu prava i društvenu koheziju u Europi. Odsad će se, također, ilegalne migrante moći deportirati i u one zemlje s kojima se o tome postigne dogovor, što će olakšati deportaciju onih koje njihove zemlje ne žele primiti, objašnjava Sokol.

Iz tih pregovora o novim pravilima naprasno se, podsjeća, povukao Klub socijalista i demokrata u kojemu sjede zastupnici SDP-a, zbog čega je Europska pučka stranka formirala većinu s Europskim konzervativcima i reformistima te Klubom zastupnika Patrioti za Europu. Sokol žustro pozdravja takav razvoj situacije.

– Liberali i ljevica uspostavili su svojevrsnu diktaturu ljudskih prava, prema kojoj ilegalni migranti, znači ljudi koji svjesno izbjegavaju pravila po kojima mi ovdje živimo, imaju više prava na prosperitet u Europi nego što domaći ljudi imaju prava na sigurnost i mir. Mislim da je dogovor s desnicom dobar kad se njime ostvaruje povratak zdravom razumu, kao što je to u ovom slučaju, zaključio je hrvatski zastupnik Tomislav Sokol.

Iako je cijeli EPP podržao ovakvu politiku, Sokol se ne libi se poručiti da se bori protiv »diktature ljudskih prava«. Bit će stoga zanimljivo pratiti kako će predsjednika HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković komentirati takvu njegovu retoriku.

Presudan trenutak za gospodarstvo

Željana Zovko, stalna izvjestiteljica kluba zastupnika Europske pučke stranke za trgovinske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, na plenarnoj sjednici u Bruxellesu je naglasila da 16 milijuna radnih mjesta ovisi o transatlantskom gospodarstvu, dok svako odgađanje sporazuma europsko gospodarstvo košta pet milijardi eura godišnje. Istaknuvši hitnost djelovanja, poručila je da poduzeća s obje strane Atlantika traže jasnoću i predvidljivost, a ne neizvjesnost i odgode te da je sadašnji trenutak presudan za europsko gospodarstvo i europska radna mjesta.