Neispričane priče s HRT-a: Kako je Gotovina spasio Sedmu noć?

Kako se novinarstvo promijenilo od vremena kada su televizija i radio bili glavni izvor informacija do digitalne ere društvenih mreža? Je li danas teže ili lakše biti novinar i voditelj nego prije nekoliko desetljeća? Koliko su se promijenili odnosi s gostima, ali i očekivanja publike? Na ova i na brojna druga pitanja odgovore daju dugogodišnji televizijski i radijski profesionalci Tončica Čeljuska i Ljudevit Grgurić – Grga.

Sve što je tijekom svog bogatog i dugogodišnjeg radijskog i televizijskog iskustva realizirao, emitirano je uživo, rekao je u podcastu Špica s Macanom, radijski i televizijski profesionalac Ljudevit Grgurić Grga. „Od radijske emisije na Radiju 101, kultnog Retrovizora, koji je na neki način bio “krivac” za moj ulazak u televizijsku priču, pa sve do televizijske emisije Sedma noć – sve je išlo uživo!“, rekao je Grgurić. Dodao je kako mu je Sedma noć bila njegovo ‘dijete’, no prva ljubav ostao mu je radio, na kojem je ujedno i završio svoju profesionalnu karijeru.

Svoju profesionalnu karijeru na Radiju 101 započela je i dugogodišnja televizijska voditeljica Tončica Čeljuska, a potom je nastavila karijeru na HRT-u. „Radila sam kod legendarnog urednika Željka Matića na Radiju 101, gdje sam vodila emisiju Hrvatska i svijet. Ubrzo je stigao poziv na audiciju za Treći program Hrvatske televizije, koji je tada tek počinjao s radom. Nas je oko dvije tisuće došlo na Zagrebački velesajam na test opće kulture – bez interneta, bez ChatGPT-a. Sjećam se da je jedno od pitanja bilo o sedam rimskih brežuljaka. Budući da sam tada svježe diplomirala na Filozofskom fakultetu, dobro sam riješila test i prošla u uži krug od dvjestotinjak kandidata“, ispričala je Čeljuska. Ubrzo je počela voditi Zagrebačku panoramu, a potom i vremensku prognozu. Jednom joj je poznati novinar i urednik Đuro Tomljenović rekao kako je napravila veliku pogrešku jer ona mora biti novinar, a ne voditeljica.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri, Grgurić je razgovarao s mnogobrojnim gostima, a jedno iskustvo koje mu je posebno ostalo u sjećanju je priča proslavljenog hrvatskog producenta Branka Lustiga. „Branko je u logor ušao kao dijete, a čistom slučajnošću završio je u skupini djece koja su preživjela. Dali su mu zadatak da čuva guske. Jednog lijepog, sunčanog dana legao je na travu i zaspao. Odjednom je osjetio kako ga netko tuče čizmama. Počeo je plakati, jecajući na hrvatskom jeziku. Tada ga je njemački vojnik, koji ga je tukao, upitao na hrvatskom odakle je. Branko mu je odgovorio da je iz Osijeka. Na pitanje o prezimenu rekao je da se preziva Lustig. Vojnik ga je tada upitao je li njegov otac bio konobar u Gradskoj kavani. Branko je rekao da jest. U tom trenutku vojnik je shvatio kako je upravo Brankov otac bio taj koji je njegovom ocu svake nedjelje donosio rakiju i kavu koju si on nije mogao priuštiti. Od toga je dana vojnik obećao Branku da će ga on štititi“, ispričao je Grgurić, dodajući kako je to dokaz koliko je važno u životu činiti dobra djela jer nikad ne znaš kome i kada će se to vratiti.

Prisjećajući se početaka, Čeljuska naglašava koliko je novinarski posao nekad bio zahtjevniji u vrijeme bez digitalnih alata. „Tada su još postojale daktilografkinje, a do informacija se dolazilo ručno. Morao si doći do svakog članka, pročitati svaku novinu, tražiti po arhivi, prepisivati. Ništa nije bilo dostupno kao danas.“ U svojoj karijeri Čeljuska je vodila Dnevnik, bila aktivna i na Četvrtom programu HRT-a, a za kraj, vodila je emisiju U svom filmu. „Sedam godina sam radila tu emisiju, u kojoj sam imala preko 250 intervjua. Ispalo je da je to bila lijepa završnica karijere“, ispričala je.

Iako su se vremena promijenila, položaj žena u medijima nije se mnogo poboljšao. „Pripisala bih to činjenici da živimo u jednom ipak patrijarhalnom muškom svijetu, gdje se uvijek više apostrofira muška pamet, a ženska je, recimo, ljepota. Muškarcima se toleriraju i sijeda kosa ili izgled koji možda nije najreprezentativniji za medij, dok su žene pod većim pritiskom izgleda“, dodaje Čeljuska. Osvrće se i na pitanje jesu li ti kriteriji isključivo nametnuti ili ih žene dijelom same održavaju: „Povijesno su se žene dotjerivale, pomlađivale. To je više neka antropološko-evolucijska studija, možda zato što su žene fertilne do 50-ih, a muškarci do 90-ih. Sad je pitanje je li to stvarni teror prema ženama ili mi same prihvaćamo i stvaramo taj trend.“

Rijetko tko se može pohvaliti gledanošću od čak 62 do 65 posto, odnosno činjenicom da ga prati gotovo dvije trećine gledatelja u zemlji – upravo to uspjela je HTV-ova emisija Sedma noć. Grgurić se prisjeća kako je uspio pridobiti i legendarnog Matu Mišu Kovača da nastupi u splitskoj emisiji nakon smrti svoga sina. „Gotovo dva mjeseca sam odlazio k njemu, razgovarao, gledao Edijeve fotografije i molio ga da se vrati. Na kraju je rekao: ‘Dobro, vratit ću se!“

Iza kulisa, situacija je često bila daleko od jednostavne. Organizacija emisije u Splitu na Gripama bila je ugrožena pokušajem sabotiranja tako što je u istoj dvorani svega nekoliko dana prije dolaska ekipe Sedme noći, bio planiran drugi događaj koji je trebao onemogućiti postavljanje naše produkcije. Kako je u priču bila uključena i vojska uz humanitarni kontekst u ratnom razdoblju, Grgurić se odlučio obratiti generalu Anti Gotovini. „On je znao da Sedma noć dolazi u Split. Sjećam se da su se njegovi pomoćnici kada je ušao u sobu „smrzli“, a ja sam osjetio da je ušao čovjek s posebno jakom karizmom. Upitao me: ‘Što te muči Grga?’ Ispričao sam mu problem. On je osobi koja je htjela sabotirati postavu naše produkcije u dvorani na Gripama ustupio dvoranu Slobodne Dalmacije, te naredio da Gripe budu tjedan dana naše“, prisjetio se Grgurić.

Na kraju, Grgurić ističe kako je u ovom poslu ključno prepoznati pravi trenutak za povlačenje i prelazak u novu ulogu. “Teoretičar kazališta Stanislavski je napisao jednu mudru sentencu u kojoj savjetuje svima koji ulaze u ovaj posao da pošteno popričaju sami sa sobom – vide li sebe u tom poslu ili taj posao u sebi. Ako ga nose u sebi, onda neće imati nikakav problem je su li ispred kamera ili kasnije iza kamera ili na neki način i mentori mladim ljudima. Naprosto će i dalje uživati u tom kreativnom poslu”, zaključio je Grgurić. 

***

Tončica Čeljuska je novinarka, urednica i televizijska voditeljica s više od tri desetljeća iskustva u medijima. Svoju je karijeru započela na Radiju 101, a od 1994. nastavlja je na HRT-u. Kroz godine je uređivala i vodila emisije poput Zagrebačke panorame, Dnevnika i talk-show “U svom filmu”. U sedam godina serijala ugostila je preko 250 uglednika i uspješnih ljude iz Hrvatske i regije koji su s gledateljima dijelili svoje jedinstvene životne priče i iskustva. U 31 godini karijere na HRT-u postala je jedno je od najprepoznatljivijih lica nacionalne televizije. Posljednjih godina bavi se projektima vezanim uz coaching, a odnedavno gostuje u projektima  TV Dalmacije. 

Ljudevit Grgurić Grga je radijski i televizijski voditelj, novinar i urednik, rođen 1953. godine. Diplomirao je produkciju scenskih i kulturno-umjetničkih djelatnosti na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Karijeru je započeo na Radiju 101  početkom 1980-ih na kojem je postao prepoznatljivo radijsko ime zahvaljujući kultnoj autorskoj emisiji “Retrovizor”. Paralelno je tekla i njegova televizijska karijera, gdje 1986. počinje voditi emisiju “Stereovizija”, a od 1990. do 1993. radi kao voditelj emisije o televiziji “Kritična točka”. No, njegovu je televizijsku karijeru obilježila jedna od najgledanijih televizijskih emisija 1990-ih, prvi hrvatski show “Sedma noć”, u kojem je od 1991. do 1994. bio koproducent, autor i voditelj. Povratkom u eter Drugog programa Hrvatskog radija Grgurić je za svoje emisije dobio tri godišnje nagrade HRT-a, te nagradu za životno djelo HRT-a Ivan Šibl. Zahvaljujući Grguriću i njegovoj talk show radijskoj emisiji ‘Gladne uši’ koja je u programu HR2, emitirana od 2012. do 2019., Hrvatskoj je pripala čast da u New Yorku bude čak dva puta na vrhu svijeta. U kategoriji koju ocjenjuje žiri sastavljen od 12 članova Advisory Boarda i Grand žiri od 150 najboljih radijskih profesionalaca iz cijelog svijeta, Grgurić je 2017. godine osvojio posebno priznanje, tzv. “radijski Oscar”, za emisiju u kojoj je gostovao ugledni filmski producent i dobitnik Oscara Branko Lustig, a u finalu se te godine natjecalo 29 država. Posljednjih je godina vodio autorsku emisiju “Tako dobro” na Radio Nacionalu, koja je ujedno zaživjela i kao podcast.