Foto: TZO Kolan
Zbog nekontroliranog širenja populacije čaglja na području Općine Kolan, lokalne vlasti donijele su odluku o uvođenju novčanog poticaja za odstrel ove vrste. Od sad, za svaku odstrijeljenu jedinku čaglja predviđena je isplata u iznosu od 1.000 eura. Naime, čagljevi na otoku Pagu predstavljaju ozbiljan problem za stočare, osobito na području Kolana gdje je na stotine grla stoke stradalo u posljednjih nekoliko godina.
Dron i kamere
Kako nam govori Šime Gligora, načelnik Općine Kolan, područje kojim se čagljevi kreću se proširilo, nemaju prirodnog neprijatelja i praktički su na vrhu hranidbenog lanca.
Iz toga razloga, Općina uz pomoć lovačkog društva, ali i Udruge proizvođača paškog sira te stočara, provodi niz aktivnosti i mjera s ciljem smanjenja njihova broja.

– Riječ je o životinji koja, kako su mi objasnili, u kratkom vremenu može pokriti veliko područje. Problem dodatno otežava održavanje pašnjaka, konkretno, površina obraslih visokom travom i gustim raslinjem koje neki vlasnici redovito čiste, dok drugi to ne čine. Takav invazivni oblik grmlja brzo se širi, a zapuštena polja čagljevima pružaju idealno sklonište, zbog čega ih je teško locirati. Zbog toga su u više navrata organizirane hajke i akcije čišćenja uz pomoć lovačkog društva, Udruge proizvođača paškog sira te lokalnih stočara, koji su dali značajan doprinos, kazao je Gligora te dodao i kako su, uz sve navedene aktivnosti, nabavili dron s infracrvenom kamerom koji se koristi za lociranje čagljeva i usmjeravanje lovaca prema područjima na kojima se nalaze.
Kako dalje navodi, uz dron tu su i nadzorne kamere koje su instalirali jer postoji potreba za praćenje puteva i kretanja. Bit ove nove poticajne mjere, govori načelnik, je da lovci koji se odluče pomoći i ukloniti jedinke čagljeva dobiju određenu naknadu.
Štete veće od naknada
– To nije poticaj u klasičnom smislu, već simbolična naknada za vrijeme, trud i opremu koju moraju koristiti, dodaje Gligora.
Pravo na ovu naknadu imaju ovlašteni lovci i lovačka društva, u skladu s važećim Zakonom o lovstvu. A, kako bi ostvarili pravo na poticaj, podnositelji zahtjeva dužni su Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Kolan dostaviti odgovarajuću dokumentaciju. Ona uključuje dokaz o odstrelu, potvrdu ovlaštenog lovačkog društva, fotografiju ili zapis s lovačke kamere, osobne podatke lovca (ime i prezime, OIB i adresu) te IBAN računa na koji će se izvršiti isplata.

Šime Gligora, načelnik Općine Kolan
– Ovim problemom borimo se već više godina, a ovo je još jedna dodatna mjera. Nismo ni prvi ni zadnji, slične mjere postojale su i na drugim otocima na Jadranu gdje su se također dodjeljivali određeni iznosi kao naknada za uloženi trud i opremu. To je svakako bio prijedlog Udruge proizvođača, ali i onih koji nisu u udruzi, kao i našeg Odbora za poljoprivredu i gospodarstvo, kazao je načelnik Gligora dodavši kako se nada da će biti i rezultata i interesa, jer jedna jedinka čaglja može stočaru napraviti štetu puno veću od iznosa naknade. S obzirom na to da čagalj na otoku nema prirodnog neprijatelja, kako govori načelnik, praktički imaju »švedski stol«, što direktno ugrožava egzistenciju mnogih ljudi na otoku.
Zaštita ovčarstva
– Naši stočari uglavnom nemaju velika stada, većinom su to manja, od nekoliko desetaka grla. Napominjemo kako vrijednost ovce nije samo u trenutku jer tijekom janjenja i mužnje ona vrijedi puno više tako da se gubitak ne može lako nadoknaditi, istaknuo je Gligora poručivši da su otvoreni za razgovor i za sve dodatne mjere, kako za lovce, tako i za vlasnike ovaca.
Predsjednica Udruge proizvođača paškog sira Martina Pernar Škunca, istaknula je kako je nova odluka Općine konkretna i potrebna mjera za zaštitu ovčarstva, stada i proizvodnje paškog sira.

Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira
– Pohvaljujemo ovu odluku Općine Kolan i nadamo se da će se uključiti i ostale jedinice lokalne samouprave na otoku kako bismo bili što efikasniji u suzbijanju štete. Na našem otoku, čagljevi su prisutni već dulje vrijeme tako da se nadam da će ova mjera motivirati lovce i spriječiti štete. Naime, štete su postale sve češće, osobito na području Kolana, tako da smo i prošle godine organizirali predavanja na tu temu, a Općina je uložila i u kamere i sustave praćenja čagljeva s ciljem smanjenja broja jedinki, istaknula je Pernar Škunca.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
MINISTRICA
Obuljen Koržinek: Publika odazivom prepoznala umjetničku izvrsnost Igara
Zadar
PREGLED DANA
PET VIJESTI DANA Utorak u znaku velikih gužvi
Hrvatska
AFERA NAKAZE
Anna Dujić na suđenju odbacila optužbe zbog prijetnje i prisile prema policajki
Nogomet
hrvatska jedinica
Livaković sletio u Barcelonu na potpisivanje ugovora
Zadar
IDEJE ZA IZLET
Od grada do otoka i plaža bez sjedanja u automobil
Zadar & Županija
oproštaji
Tuga u Zadru za 18-godišnjim Antom: “Sada je nažalost zaspao zauvijek“
Zadar
SVI SU NA CESTI!
GUŽVE SU OGROMNE! Kiša zakomplicirala promet diljem Zadra! ‘Ljudi, je li problem…’
Crna Kronika
na a1
NESREĆA KOD NADINA! Audijem probio staklo i uletio u kafić u odmorištu na A1
Županija
PRITISAK NA PROMET
Rotor riješio ‘križanje smrti’, ali pritisak je još uvijek tu: ‘To je more vozila!’
Zadar
TRAGEDIJA