Od Uskrsa kreće pojačan nadzor fiskalizacije i izdavanja računa

Porez na nekretnine, fiskalizacija, kao i pripreme za pokretanje Središnjeg registra stanovništva neke su od tema o kojima smo razgovarali s Božidarom Kutlešom, ravnateljem Porezne uprave.

Dio građana dobio je uplatnice za porez za nekretnine u kojima žive. U Poreznoj upravi su se zbog toga ispričali građanima, no postavlja se pitanje zašto je došlo do pogreški i mogu li se one ponoviti?

– Provedenim analizama utvrđeno je kako je izvor problema nastao temeljem neusklađenosti podataka iz evidencija komunalne naknade općina i gradova te adresnih podataka što je, u većem dijelu, rezultiralo donošenju pogrešnih rješenja o utvrđenom porezu na nekretnine. Porezna uprava, kao posljednja karika u procesu utvrđivanja poreza na nekretnine, provodi usklađivanje i čišćenje nedosljednih podataka. Postupak usklađivanja podataka već je pokrenut temeljem zaprimljenih prigovora kao i postupak poništenja rješenja za obveznike za koje je utvrđeno da nisu obveznici plaćanja poreza na nekretnine. Dio slučajeva je već riješen i poništena rješenja su već dostavljena obveznicima, a za veći dio spornih rješenja su potrebne višestruke provjere i usklađenja pri čemu se ističe da se cijeli postupak poništenja rješenja po osnovanim prigovorima planira završiti u naredna dva mjeseca.

Dokazivanje stalnog stanovanja

Uoči uvođenja poreza na nekretnine najavljivalo se da će se vlasništvo nad nekretninom provjeravati uvidom u komunalne račune ili prema potrošnji struje na temelju podataka HEP-a. No, od toga se odustalo, a podaci su »povučeni« iz komunalnih naknada i podataka MUP-a o prebivalištu. Zašto?

– Porezna uprava je, kako je prethodno navedeno, kod postupka utvrđivanja poreza na nekretnine preuzela podatke o nekretninama iz evidencija komunalne naknade općina i gradova vezujući ih uz podatke Ministarstva unutarnjih poslove glede prebivališta te u ovom postupku obrade nisu preuzeti podaci o potrošnji struje. Međutim, ističemo da Porezna uprava može u roku od 6 godina naknadno provjeravati određene činjenice koje mogu utjecati na utvrđivanje poreza na nekretnine (primjerice utvrđivanje činjenice postojanja prebivališta ili primjerice utvrđivanje činjenice pokazatelja potrošnje). Takav okvir omogućuje dodatnu provjeru u pojedinačnim slučajevima kada za to postoji potreba odnosno kada se steknu uvjeti za masovnu obradu pri čemu se postupci provode uz poštivanje svih prava poreznih obveznika.

Što će biti s građanima koji su pokušali izbjeći taj porez, odnosno koji nisu prijavili drugu nekretninu?

– Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja služi za stalno stanovanje, porezni obveznik dužan je na poziv poreznog tijela dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se činjenica stalnog stanovanja ne smatra dokazanom prijavom prebivališta na nekretnini. Porezno tijelo ovlašteno je prikupljati podatke potrebne za dokazivanje činjenice stalnog stanovanja od drugih osoba koje raspolažu tim podacima, a osobito od osoba koje raspolažu podacima o korištenju dijelova infrastrukture. Ovdje želim istaknuti i to da prilikom dokazivanja da se određena nekretnina koristi za stalno stanovanje nadležno porezno tijelo promatra cjelokupan dokazni materijal koji upućuje na središte životnih interesa poreznog obveznika. U tom smislu, smatra se da je središte životnih interesa poreznog obveznika koji ima užu obitelj (supružnika i/ili djecu), tamo gdje mu se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i sl.), dok se obvezniku koji je samac, središte životnih interesa određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u razdoblju duljem od 183 dana. Tako, primjerice, ako porezni obveznik ima prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine u Zadru, a njegovo je radno mjesto u Zagrebu i djeca su upisana u vrtić u Zagrebu, činjenica da ima prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine u Zadru ne može služiti kao dokaz da mu nekretnina u Zadru služi za stalno stanovanje i kao takva ne može biti temelj za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine. Vlasnici nekretnina dužni su do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez prijaviti samo promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine. Navedeno se odnosi na promjenu obračunske površine nekretnine, promjenu namjene nekretnine koja utječe na obračun poreza i prijavu dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a ne i samu činjenicu da su vlasnici nekretnine za koju se utvrđuje porez.

Objedinjavanje podataka

Koliko je građana zatražilo izuzeće od plaćanja poreza na nekretnina i na koji način će Porezna uprava utvrditi da imaju pravo na izuzeće, odnosno odobriti ga?

– Zadnjim izmjenama Zakona o lokalnim porezima značajno su promijenjena oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine u odnosu na oslobođenja koja su bila propisana za kuće za odmor pa tako primjerice ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, ne plaća se porez na nekretnine. Ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, onda se plaća porez na nekretnine u visini koju odredi općina odnosno grad. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. U navedenom slučaju to bi značilo da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine. Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva za prijavu podataka bitnih za oporezivanje, njih 68.649, 96 posto, podneseno je u svrhu oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine, bez obzira na razlog oslobođenja. U postupku utvrđivanja obveze plaćanja poreza na nekretnine Porezna uprava je osim podataka iz evidencija komunalne naknade koje su dostavile jedinice lokalne samouprave, paralelno izvršila obradu podataka iz svojih službenih evidencija te podataka koje su putem predanih zahtjeva prijavili porezni obveznici, bez obzira na to radi li se podacima na temelju kojih obveznik traži oslobođenje ili prijavljuje druge podatke bitne za oporezivanje.

Polovicom godine trebao bi zaživjeti Središnji registar stanovništva o kojem će brigu voditi Porezna uprava. Hoće li građani sami upisivati podatke u taj registar?

– Središnji registar stanovništva, čije se pokretanje u punom opsegu očekuje sredinom godine, predstavlja jedan od ključnih iskoraka u modernizaciji javne uprave i načina na koji država upravlja podacima o svojim građanima. Za vođenje registra bit će zadužena Porezna uprava, dok će sam registar služiti kao središnje mjesto objedinjavanja temeljnih podataka o stanovništvu Republike Hrvatske. Registar je zamišljen tako da ne stvara nove podatke, već da na jednom mjestu poveže i objedini podatke koji se već vode u postojećim službenim evidencijama i temeljnim registrima različitih državnih tijela. Ti će se podaci preuzimati, međusobno usklađivati i povezivati, čime se dobiva cjelovit i ažuran prikaz osnovnih osobnih, obiteljskih i kućanskih okolnosti građana. Takvi objedinjeni podaci potom će biti dostupni tijelima državne uprave i drugim javnopravnim tijelima za provođenje postupaka iz njihove nadležnosti, što znači da građani više neće morati višekratno dokazivati iste činjenice pred različitim institucijama. Posebno važna novost koju donosi Središnji registar stanovništva jest to da će prvi put na jednom mjestu biti vidljive obiteljske i kućanske veze. Registar će omogućiti uvid u sastav pojedinog kućanstva te povezanost njegovih članova, polazeći od pretpostavke da se radi o članovima uže obitelji. Upravo ti podaci do sada su se često prikupljali parcijalno, kroz različite postupke i za različite svrhe, što je nerijetko dovodilo do neujednačene prakse i dodatnog administrativnog opterećenja građana. Jedinstveni prikaz kućanstva omogućit će ujednačeniju, pravedniju i učinkovitiju primjenu poreznih, socijalnih i demografskih mjera. Građani sami neće unositi podatke koji se već vode u službenim registrima, ali će imati mogućnost dobrovoljno izjaviti određene podatke koji se inače ne vode u službenim evidencijama. To se odnosi na podatke o članovima kućanstva, postojanju izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva, nacionalnosti, vjeri, materinskom jeziku te kontakt podacima. Takve će podatke građani moći dostaviti putem sustava e-Građani ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave, ovisno o vlastitim mogućnostima i preferencijama. Jednako važno, građanima će biti osigurano pravo uvida u vlastite podatke koji se vode u Središnjem registru stanovništva. Time se dodatno jača transparentnost sustava i povjerenje građana u način obrade njihovih podataka. U slučaju da građanin primijeti netočnost u podacima koji su u registar preuzeti iz drugih službenih evidencija, ispravak se neće provoditi izravno u Središnjem registru, već kod institucije koja je izvor odnosno vlasnik tog podatka. Nakon što se ispravak provede u izvornoj evidenciji, ažurirani podatak automatski će se preuzeti u Središnji registar. Iznimku čine podaci koje građani daju putem dobrovoljnih izjava, koje će građani moći samostalno mijenjati i ažurirati. Razlog takvom modelu je činjenica da izvori, odnosno vlasnici podataka, moraju biti upoznati s potencijalnim postojanjem pogreške i potrebom izmjene, čime se dodatno osigurava točnost i vjerodostojnost službenih evidencija.

Ukidanje popisa stanovništva

Za što će Poreznoj upravi biti važan Središnji registar stanovništva?

– Za Poreznu upravu Središnji registar stanovništva ima višestruku vrijednost. Omogućit će kvalitetnije podatke o građanima i kućanstvima, smanjiti potrebu za dodatnim provjerama i dopunama podataka te ubrzati i unaprijediti porezne postupke. Istodobno, koristi od registra neće se ograničiti samo na porezni sustav, već će ih imati i druga tijela državne uprave, kao i sami građani. Ustrojem Središnjeg registra ukida se provedba popisa stanovništva svakih 10 godina, omogućit će se realan izračun dohotka po članu kućanstva za definiranje ciljanih mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, građani će se administrativno rasteretiti u postupcima ostvarivanja različitih prava s obzirom na proaktivnu ulogu države pri dodjeljivanju prava. Građanima će se omogućiti uvid u vlastite osobne podatke na jednom mjestu te istodobno onemogućiti zlouporaba sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica kroz veću ažurnost i povezanost podataka.

Sezona samo što nije počela, a s njom i pojačan inspekcijski nadzor fiskalizacije. Hoće li Porezna uprava »češljati« poduzetnike već za Uskrs?

– Ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provodit će pojačane nadzore fiskalizacije te postupke praćenja izdavanja i evidentiranja računa. Pojačane aktivnosti kreću tijekom uskrsnih blagdana se kontinuirano nastavljaju na cijelom teritoriju Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na područjima pojačanih gospodarskih aktivnosti.

Ciljani i nasumični nadzori

Porezna uprava najavljuje bitnu promjenu inspekcijskog pristupa kod poreznih obveznika koji sustavno i namjerno krše porezne propise. O kakvim je promjenama riječ?

– Provodi se sveobuhvatna i detaljna analiza rizika radi kvalitetnog odabira poreznih obveznika za nadzor. Pored ciljanih nadzora koji će biti rezultat analize rizika planira se i određeni broj nasumičnih nadzora (kako se i ostali obveznici ne bi »opustili«). Provjeravat će se i ispravnost programskih rješenja za fiskalizaciju gotovinskih računa te sukladno utvrđenom poduzimat će se daljnje mjere. Naime, iskustvo iz pojačanih nadzora fiskalizacije prethodnih godina pokazalo da još uvijek određen broj poreznih obveznika ne izdaje račune i ne evidentira promet u cijelosti te time čine nelojalnu konkurenciju poreznim obveznicima koji poštuju zakonske propise. Uočeno je kako primijenjene sankcije često nisu djelovale odvraćajuće na prekršitelje (jer izrečene kazne bi se u postupku u pravilu umanjile ponekad i ispod propisanog zakonsko minimuma, gotovo da su iznosi kazni uključeni u modele poslovanja, »rezervirani«). Kod prekršitelja, pored prekršajnih sankcija, pojačano ćemo primjenjivati i upravne mjere zabrane rada, pečaćenjem objekata na rok od minimalno 8 dana pa sve do 6 mjeseci.