Izvješće jasno pokazuje da politika Vlade prema otocima daje konkretne, mjerljive i dugoročno održive rezultate, bez obzira na pokušaje oporbe da ga obezvrijede, poručio je HDZ-ov Josip Borić u saborskoj raspravi o Izvješću te pozvao lokalne jedinice na veći angažman.


“Na otocima danas možemo živjeti puno bolje nego prije 20 godina. Kontinuirano uložen novac je dao određene rezultate. Sjećam se vremena kada su nam ukinuli Upravu za otoke 2012. godine, kada su nam govorili da mi na otocima ne trebamo više ništa jer imamo sve, nakon 10-ak godina pokazali smo da Vlada s pametnom politikom itekako može pomagati otocima”, rekao je.




Oporbeni zastupnici su, s druge strane, tvrdili da izvješće uopće ne govori o stvarnim učincima provedbe Zakona.


Nabrajaju se podaci, projekti, ulaganja, ali se ne spominju problemi s kojima se otočani i dalje suočavaju. Uloženo je pola milijarde eura, ali je ključno pitanje što se time na otocima stvarno promijenilo i zašto se i dalje govori o depopulaciji otoka ako su rezultati stvarno tako dobri, konstatirao je Ivica Baksa (Centar).


Marković: Otoci moraju biti mjesto cjelogodišnjeg života


“Postoji razlika između slike koju prodajemo u brošurama i stvarnog života otočana, koji ne mogu doći do liječnika, suočavaju se s nedostatkom vode usred ljeta, bespravnom gradnjom … Unatoč ulaganjima, trendovi su i dalje negativni, stanovništvo bilježi ukupan pad. Otoci ne mogu biti samo destinacija već mjesto cjelogodišnjeg života”, ustvrdila je Ivana Marković (Klub SDP-a).


Demografski su prioriteti površno obrađeni, nema dugoročnih projekcija, kaže Rada Borić (Možemo) i primjećuje kako ulaganja u domove za starije iznos tek 2, 13 posto. Kakva je to briga za starije, upitala se, upozoravajući i na nisku stopu odvajanja otpada na otocima, samo 27 posto.


Vlada je, tvrde iz Mosta, ulagala u promet, tj. kako doći do otoka, a puno manje kako na njemu normalno živjeti. U zdravstveni je sustav, kažu, uloženo tek malo više od jedan posto. Njihov zastupnik Ivica Ledenko iznosi životne primjere, poput povremene nemogućnosti dolaska učiteljice u školu zbog toga što, rekao je, Šibensko-kninska županija nema sluha za reguliranje voznog reda trajekta, kao i da na otoku Žirju, unatoč uloženih sedam milijuna eura, nema pitke vode.


I IDS-ov Dalibor Paus otoke Unije i Susak ističe kao primjere otoka  koji i dalje nemaju zadovoljavajuću prometnu povezanost s kopnom i otokom Lošinjem. “To su problemi, život na terenu, a u ovom izvješću mi to ne vidimo”, rekao je Ledenko.


Državna tajnica: Depopulacija je značajno manja


Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU  Zrinka Raguž ističe kako je Vladina provedbena politika prema otocima osmišljena u cilju zaštite postojećih vrijednosti na otocima, ali i poticanje gospodarskog, društvenog i demografskog napretka.


„Da su otoci naš strateški resurs potvrdili smo i u veljači kad je u Saboru usvojen novi Zakon o otocima“, istaknula je Raguž.


Naglasila je i kako podaci pokazuju da je depopulacija, s obzirom na sva ulaganja, značajno manja nego u prijašnjem vremenu.


Izvijestila je i kako je u 2024. u otočno područje uloženo 527,3 milijuna eura, konkretno u promet, vodoopskrbu, odvodnju, energetiku, a značajan iskorak napravljen je i u segmentu zdravstva i socijalne skrbi.


Raguž kaže kako  analiza učinaka ulaganja u školstvo otkriva stabilnost otočnog obrazovnog sustava, dok sektor predškolskog odgoja bilježi skok od 4,22 posto za 2024./2025. godinu, unatoč smanjenju broja djece od jedne do šest godina za 0,69 posto.


Najveći relativni skokovi, kazala je Raguž, zabilježeni su u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.


“Gospodarske aktivnosti obilježene su nastavkom snažnog uzlaznog trenda, poduzetnici su u 2024. ostvarili rekordan ukupan prohod od 2,76 milijarde eura, što je rast od 11,32 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječna mjesečna neto plaća na otocima dosegla je 1050 eura, što je rast od 16 posto”, istaknula je dodavši kako otočne tvrtke u prosjeku zapošljavaju više ljudi i brže podižu plaće, što dokazuje da su javna ulaganja i EU fondovi djelovali kao stvarni multiplikator gospodarske aktivnosti i demografske održivosti.


Što se tiče ključnih izazova u organizaciji zdravstvene zaštite na otocima, Raguž je istaknula kako se novim Zakonom predviđa čitav niz mjera kojima će se omogućiti povećanje materijalnih prava, infrastrukturnih uvjeta i smještaja liječnika na otocima.