STIŽE NOVI VAL POSKUPLJENJA Rastu cijene hrane, bijele tehnike, mobitela i plastike

Poskupljenje hrane zbog rasta cijena energije uzrokovanog ratom na Bliskom istoku je neizbježno. Osim hrane, očekuje se i rast cijena bijele tehnike, mobitela i poluvodiča zbog rasta cijene aluminija i helija, a zbog ugrožene dostupnosti polimera koji su usko vezani uz naftne derivate predviđa se globalni rast cijene plastike.

Skuplje povrće

Savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić upozorava da je indeks cijena hrane Svjetske organizacije za hranu (FAO) u veljači bio čak i niži od lanjskog prosjeka, da bi u ožujku naglo skočio, a cijene hrane na burzama porasle između 10 i 15 posto, poglavito žitarica, pšenice, kukuruza i soje.

Istina, te su cijene dijelom rezultat utjecaja raznih špekulanata. No, kada se tome pridoda izrazito visok rast cijene umjetnog gnojiva od 30 posto zbog poskupljenja plina koji se koristi za njegovu proizvodnju, neminovno će doći do poskupljenja hrane ako se sukob na Bliskom istoku nastavi, upozorava Blažić.

– U tom slučaju može se očekivati poskupljenje pekarskih proizvoda, odnosno proizvoda na bazi žitarica. Zbog korištenja energenata za zagrijavanje staklenika može se očekivati poskupljenje povrća, a isto tako i peradi zbog troškova zagrijavanja pogona jer je poljoprivredna proizvodnja ovisna o energenetima, iako ulazimo u toplije razdoblje godine.

Može se očekivati i rast cijena mesa zbog rasta cijene stočne hrane, navodi Blažić te podsjeća da su poljopivrednicima zadnjih tjedana porasli svi inputi potrebni za proizvodnju hrane – umjetno gnojivo, sirovine, gorivo i stočna hrana.

Blažić ipak smatra da poljoprivredni proizvođači dosad nisu imali toliko razloga za podizanje cijena jer su gnojivo, kaže, nabavili sami prije poskupljenja, sirovine su imali na zalihama, a cijena plavog dizala ipak toliko ne sudjeluje u troškovima.

Stoga kaže da nema opravdanog razloga za poskupljenje poljoprivrednih proizvoda koji su sada proizvedeni. No, Blažić naglašava da će se sva poskupljenja koja se najavljuju dogoditi ako se rat na Bliskom istoku nastavi.

U međuvremenu, trgovački lanci su počeli gomilati zalihe kako bi spremnije dočekali eventualno više cijene od svojih dobavljača, odnosno donekle ublažili cjenovni udar na potrošače, ako do njega dođe.

Dobavljači su trgovačkim lancima zadnji put cijene podigli prvog veljače, no lanci su povećanje cijena uglavnom kompenzirali zalihama i akcijskim ponudama, a dio dobavnih povišenih cijena nije se ni prelio na pojedine proizvode.

Trgovački lanci nastoje cijene podići što je moguće kasnije, osobito proizvoda široke potrošenje, a ulogu u tome ima i tržište na kojemu nitko ne želi biti prvi koji će podići cijene u odnosu na konkurenciju.

Iako dobavljači trgovcima nisu poslali nove cjenike s višim cijenama, ipak upozoravaju na rast logističkih troškova zbog rasta cijene dizela, pogotovo za proizvode iz onih zemalja koje nisu ograničile rast cijena naftnih derivata kao Hrvatska.

Lančano poskupljenje

Osim hrane, očekuje se poskupljenje čitavog niza proizvoda koje svakodnevno koristimo. Prema podacima platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr, zbog paralize Hormuškog tjesnaca pod pritiskom su cijene bijele tehnike, vrtne opreme te mobitela i laptopa.

Perilice, hladnjaci i klima uređaji prevoze se morem i izravno ovise o aluminiju koji se proizvodi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Kataru. Otprilike 9 posto sirovog aluminija u svijetu dolazi s Bliskog istoka, a blokada Hormuškog tjesnaca prijeti velikim posljedicama za tržište.

Aluminium Bahrain tako je već proglasio »višu silu« na isporuke zbog novonastale situacije, a cijena tog materijala porasla je gotovo 9 posto u jednom tjednu, što bi brzo mogli osjetiti najveći svjetski proizvođači perilica i hladnjaka Samsung i LG. Aluminij se koristi u proizvodnji bijele tehnike i to u komponentama poput kućišta motora i izmjenjivača topline, a novonastala situacija mogla bi značajno utjecati na cijenu proizvodnje i transport.

– Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, poremećaji u opskrbi na tržištu aluminija vjerojatno će se intenzivirati, što će dovesti do naglog porasta cijena, izjavio je Hong Sung-ki, analitičar LS Securitiesa, u nedavnom intervjuu za The Korea Times.

Gotovi uređaji visoke vrijednosti uglavnom se prevoze zrakom i nisu direktno pogođeni blokadom morske rute, no proizvođači mobitela i laptopa, vječno popularnih proizvoda kod hrvatskih kupaca, također će osjetiti poremećaje u proizvodnji i distribuciji sirovina.

Osim globalne nestašice čipova i pritiska industrije umjetne inteligencije, veliki problem sada postaje i helij.

Katar je jedan od najvećih proizvođača helija na svijetu, s otprilike 33 posto globalne produkcije, a taj je plin nezamjenjiv u proizvodnji poluvodiča. No, postrojenje Ras Laffan, jedno od najvažnijih na svijetu u proizvodnji helija, pogođeno je u iranskoj odmazdi i zatvoreno.

Cijene helija već su se udvostručile od početka rata, a izvori iz Koreje i Tajvana navode kako trenutno imaju dovoljno materijala za proizvodnju poluvodiča. No, glavno je pitanje koliko će rat trajati.

Slična je situacija i po pitanju vrtne opreme: njezina proizvodnja izravno ovisi o dostupnosti polimera poput polietilena, polipropilena i sintetičke gume koji se dobivaju od nafte s Bliskog istoka, pa analitičari prognoziraju globalni rast cijena plastike.

Plavog dizela (ne)ima dovoljno

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majkad jučer ujutro je gostujući na Hrvatskom radiju apelirao na poljoprivrednike i ribare da ne stvaraju zalihe plavog dizela jer ga ima dovoljno. Samo nekoliko sati nakon Majdakovog apela, Hrvatska poljoprivredna komora je izvijestila o nestašici plavog dizela na benzinskim crpkama te upozorila da je time ugrožena proljetna sjetva i poljoprivredna proizvodnja u cjelini.

U HPK-a kažu da su na ovaj problem reagirali već 10. ožujka kada je upućen dopis prema Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu gospodarstva te se do Ministarstvo gospodarstva još nije očitovalo.

»U trenutku kada su vremenski uvjeti ključni, a rokovi za sjetvu izuzetno kratki, nedostatak osnovnog energenta dovodi proizvođače u situaciju da ne mogu obaviti nužne agrotehničke zahvate. Time se ugrožava ne samo ovogodišnji urod, već i ukupna stabilnost domaće poljoprivrede i opskrbe hranom.

Dodatni problem predstavlja pravilo prema kojem je točenje plavog dizela dozvoljeno isključivo izravno u traktore. Takva praksa pokazuje se potpuno nepraktičnom na terenu. Traktori često imaju ograničen kapacitet spremnika, a značajan dio goriva potroši se već na putu od benzinske crpke do gospodarstva«, upozoravaju u HPK-a i postavljaju opravdano pitanje – zašto se poljoprivrednicima ne dopušta točenje plavog dizela u kanistere?

Inflacija ubrzala

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek istaknula je jučer u Saboru kako je inflacija u veljači ubrzala na 3,8 posto u odnosu na 3,4 posto u siječnju te da u HNB-u ocjenjuju da bi mogla ostati na prošlogodišnjoj razini oko 4,5 posto.

Najavila je da će HNB do kraja ovog tjedna objaviti najnovije projekcije u kojima će se uvažiti i rat na Bliskom istok, a koje se pripremaju u više scenarija.

– Očekujemo da će rast cijena energenata i povećana neizvjesnost i u osnovnom scenariju djelovati negativno na domaću potražnju i rezultirati višom razinom inflacije nego što smo ranije očekivali.

U naredne dvije godine, rast bi u prosjeku mogao iznositi oko 2,5 posto, a što se tiče inflacije, za nju smo ranije očekivali da će se ove godine spustiti na 3,5 posto, no sada i u osnovnom scenariju ocjenjujemo da bi ona mogla ostati na razini prošlogodišnje – u razini 4,5 posto godišnje ili nešto više, istaknula je Švaljek te ukazala na zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i drugih sirovina, kao što su sumpor, urea, etanol, aluminij – ključnih inputa u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Ustvrdila je kako zadnji podatak o inflaciji pokazuje da je stopa u Hrvatskoj ustrajno viša od prosječne stope u europodručju, no da je od 2021. do 2025. kumulativni rast u Hrvatskoj realno iznosio oko 34 posto, dok u europodručju svega 13,2 posto.