Direktor MOL-a u Hrvatskoj je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi da je bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu dao mito za ugovore zaključene 2009. između Vlade RH i MOL-a kojima je mađarska tvrtka stekla kontrolu nad hrvatskom naftnom kompanijom INA.


MOL je priopćio da je sud u Budimpeši svojom konačnom presudom od 18. ožujka zaključio postupak odlučivanja o priznanju strane sudske presude i u obrazloženju istaknuo navodne povrede zakona za koje tvrde da su ozbiljno narušile Hernadijeva temeljna ljudska prava.




Posebno su istaknuli povredu temeljnog ljudskog prava na nepristrano i pošteno suđenje te ozbiljno ograničavanje njegova prava na obranu, priopćio je MOL.


U slučaju poznatom kao INA-MOL Vrhovni sud je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine.


Sanader je isprva bio sam osuđen presudom koja je postala pravomoćna 2014. godine, ali je u srpnju 2015. Ustavni sud tu presudu ukinuo.


U prosincu 2015. suđenje protiv Sanadera spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a u prosinca 2019. obojica su osuđeni za mito nakon što je sud utvrdio da je Sanader 2008. pristao primiti 10 milijuna eura od Hernadija za pogodovanje u sklapanju ugovora kojim MOL stječe kontrolu nad INA-om, a gubitaško plinsko poslovanje se prenosi na državu.


Ključno svjedočenje Roberta Ježića


Ključni dokaz bio je iskaz poduzetnika Roberta Ježića koji je prvotno bio osumnjičen u zasebnoj istrazi, ali je nakon puštanja iz pritvora kontaktirao tužiteljstvo tvrdeći da ga je Sanader angažirao za preuzimanje mita preko njegove švicarske tvrtke.


Nakon što je Vrhovni sud 7. srpnja 2021. potvrdio osuđujuću presudu iz prosinca 2019. Ustavni sud je 12. srpnja 2022. odbio Sanaderovu, a 18. travnja 2023. i Hernadijevu ustavnu tužbu.


Ovaj je slučaj bio i predmet više međunarodnih arbitražnih postupaka, od kojih je Hrvatska dva izgubila, a dva koja je MOL pokrenuo 2022. i 2024. godine su još u tijeku.


Obojica su pokrenuli postupak i pred Europskim sudom za ljudska prava navodeći da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i jednakost oružja, da nisu mogli iznijeti obranu te da je sud bez dovoljno razloga odbijao predlagane dokaze, posebno što se tiče vjerodostojnosti krunskog svjedoka Ježića.


Hernadi se, pak, pred ESLJP-om pozivao i na zastaru, navodeći da je nezakonito osuđen kad je kazneno djelo koje mu se stavljalo na teret prema hrvatskom pravu već bilo zastarjelo.


Zbog niza korupcijskih presuda Sanader je u konačnici osuđen na jedinstvenu kaznu od 18 godina zatvora, a ljetos je pušten na uvjetnu slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne.