BURNA JAVNA RASPRAVA Građani Gračaca protiv širenja ribnjaka, vjetroelektrana i novih zahvata u prostoru

Na javnoj raspravi održanoj 13. ožujka 2026. o Ciljnim izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Gračac te Strateškoj studiji utjecaja na okoliš, građani su iznijeli niz primjedbi, zabrinutosti i otvorenih pitanja, posebno vezanih uz zaštitu okoliša i transparentnost postupka.

Rasprava je započela uvodnim izlaganjima predstavnica Općine Gračac, Sandre Kukić i Anke Šulentić iz Jedinstvenog upravnog odjela, koji je nositelj izrade, te predstavljanjem studije od strane izrađivača, tvrtke „Ires ekologija“. Nakon toga uslijedila je višesatna i izrazito dinamična rasprava s građanima.

Građani su odmah na početku izrazili nezadovoljstvo načinom informiranja o održavanju javne rasprave. Istaknuli su kako je obavijest bila teško uočljiva na mrežnim stranicama Općine te nedovoljno dostupna širem krugu stanovništva. Iako je, kako je navedeno, obavijest bila objavljena na oglasnoj ploči, internetskom portalu i u Zadarskom listu, sudionici smatraju da to nije bilo dovoljno.

Posebnu zabrinutost izazvala je najava proširenja ribnjaka u Donjoj Suvaji, gdje je planirano povećanje kapaciteta uzgoja s 50 na 300 tona kalifornijske pastrve i lososa. Građani su upozorili kako se ribnjaci nalaze u neposrednoj blizini Vrela Une te da se u procesu uzgoja koristi sol.

Stanovnici su podsjetili da na području Gračaca već postoji pogon za preradu ribe, pri čemu se, kako tvrde, otpad zakapa u zemlju, a otpadne vode ispuštaju u rijeku Otuću, što uzrokuje neugodne mirise i zagađenje. Naglašeno je i kako ne postoji pročišćivač, niti reakcija nadležnih institucija, unatoč prijavama.

Na pitanje tko će kontrolirati stanje nakon realizacije planiranih projekata, izrađivači studije odgovorili su da nisu nadležni za pitanja izvan okvira same studije.

Sporna tema vjetroelektrana

Jedna od ključnih tema rasprave bilo je povećanje kapaciteta vjetroelektrana. Građani su izrazili nezadovoljstvo jer su, kako tvrde, pozvani na raspravu o tri projekta, dok se istodobno raspravlja o širem dokumentu – Strateškoj studiji – koja predviđa zadržavanje i povećanje kapaciteta vjetroparkova.

Podsjetili su da su već ranije, kroz javne rasprave, peticije i javne istupe, jasno izrazili protivljenje daljnjoj izgradnji vjetroagregata na području općine, osobito na područjima ekološke mreže Natura 2000.

Predstavnik županijskog Odjela za prostorno planiranje, Stjepan Gverić, naveo je da su površine predviđene za vjetroelektrane ostale nepromijenjene.

Građani su istaknuli kako im nije jasno zašto se i dalje inzistira na takvim projektima unatoč izraženom protivljenju javnosti i podršci koju su dobili od različitih organizacija i institucija. Posebno su upozorili na moguće ugroze vodnih tokova koji opskrbljuju šire područje, uključujući i Grad Zadar.

Tijekom rasprave otvoreno je i pitanje nadležnosti za odobravanje projekata različitih snaga vjetroelektrana. Građani su upozorili na razliku između projekata u nadležnosti županije i onih koji su u nadležnosti države te izrazili nezadovoljstvo načinom na koji se odgovornost prebacuje između različitih razina vlasti.

Predstavnice Općine navele su kako su izmjene plana u nadležnosti županije, dok se za projekte veće snage nadležnost prenosi na državnu razinu.

Kritike zbog zakonskog okvira i zaštite voda

Sudionici rasprave upozorili su i na činjenicu da je početkom 2026. stupio na snagu novi Zakon o prostornom planiranju, koji, prema njihovim tvrdnjama, nije uzet u obzir. Postavljeno je pitanje opravdanosti usklađivanja s ranijim propisima.

Također je istaknuto kako se u studiji nije dovoljno razmatralo pitanje izvorišta i vodovodnih trasa, kao ni zaštita podzemnih voda. Građani su upozorili da Općina još nije donijela odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta, što smatraju zakonskom obvezom.

Građani su ukazali i na nedostatke u studiji, navodeći da nisu obrađeni kumulativni učinci više projekata, uključujući planiranu poslovnu zonu, heliodrom i aerodrom za male avione u Deringaju. Također su upozorili na zanemarivanje prekograničnih utjecaja ribnjaka u Donjoj Suvaji, s obzirom na blizinu granice s Bosnom i Hercegovinom.

Dodatnu zabrinutost izazvala je i informacija o planiranju golf terena na krškom području. Građani smatraju da bi takvi zahvati, uz korištenje kemijskih sredstava za održavanje travnjaka, mogli ozbiljno ugroziti osjetljive ekološke sustave i vodne resurse.

Javna rasprava završena je nakon tri sata intenzivne i burne diskusije. Građani su najavili pokretanje daljnjih upravnih postupaka kako bi se suprotstavili predloženim izmjenama i planiranim projektima u prostoru Općine Gračac.