Foto: Luka Jeličić
U petak je obilježeno podizanje svijesti o moždanom udaru kod žena, tzv. »Dan crvenih haljina«. Organizatori su bili Udruga Cukrići Zadar i Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, dok su pomoć i podršku pružili i Odjel za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Udruga za autizam Zadar.
U programu su sudjelovali i Udruga Ahimsa te Medicinska škola Ante Kuzmanića i Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića. Program je započeo okupljanjem na Pozdravu Sunca, u simboličnom crvenom dress codu, nakon čega je uslijedilo grupno fotografiranje.
Potom su se svi sudionici uputili prema Sveučilištu u Zadru gdje su imali priliku poslušati stručno predavanje u Svečanoj dvorani Sveučilišta. Među prisutnima je bila i pročelnica Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru – red. prof. dr. sc. Nataša Šimić, a koja je objasnila nešto više o samoj problematici.
Međunarodna kampanja
– »Dan crvenih haljina« je međunarodna kampanja koju je od 2004. godine počelo provoditi Američko kardiološko društvo, a od 2019. godine i Hrvatsko neurološko društvo. Cilj manifestacije je ukazati na važnost prevencije i redovitih liječničkih kontrola kod moždanog udara od kojeg su više ugrožene žene nego muškarci.
Naziv manifestacije simbolizira ženu koja je u riziku za moždani udar, haljina kao nešto što aludira na nju i crvena boja kao simbol upozorenja, uzbune i opasnosti, objasnila je Šimić dodavši kako žene najviše bivaju pogođene moždanim udaru nakon menopauze.
– Kod žena je rizik za moždani udar nakon što uđu u menopauzu veći nego kod muškaraca, a vjerojatnost toga je povećana zbog gubitka glavnog ženskog spolnog hormona, estrogena, koji ima protektivnu ulogu kada je riječ je o krvožilnom sustavu i mozgu.
Rizični faktori kod žena brojniji
Općenito žene uglavnom dobivaju moždani udar četiri do šest godina kasnije u odnosu na muškarce, ali su rizični faktori kod njih brojni i intenzivniji, kazala je pročelnica Šimić dodavši kako su uz to i posljedice nešto teže nego kod muškaraca.
– Klinička slika je teža kod žena i ona uključuje gubitak govora, jezičnih funkcija i motoričnih sposobnosti. Iako se neuroni (živčane stanice) nakon stradanja ne mogu oporaviti čudesno je to što mozak ima svojstvo reorganizacije, odnosno neuroplastičnosti.
Zato je važno nakon moždanog udara što prije započeti s rehabilitacijom od fizikalnih vježbi do logopedskih tretmana. Pritom rana intervencija osigurava barem jedan djelomičan opravak, kazala je Šimić naglasivši kako je važno, i prije moždanog udara, kontrolirati razinu stresa u životu jer su istraživanja pokazala kako optimizam štiti ljude i omogućava brži oporavak, dok s druge strane visoka razina pesimizma čini suprotno i otežava.
Uz sve to je važan i osjećaj koherentnosti, koji podrazumijeva kako se netko nosi sa stresnim životnim situacijama, i volja i želja za životom.
– Kada želimo živjeti preuzeti ćemo i aktivnu ulogu u svemu tome, a oporavak će biti brži, zaključila je pročelnica Šimić ukazavši kako je nažalost najčešća posljedica moždanog udara kod žena depresija i depresivni poremećaji.
najnovije
najčitanije
Nogomet
TREĆA NL JUG
Zadar pobjedio u Omišu, remi Zagore
Zadar
Opća bolnica zadar
Željku Čulini istječe mandat, zadarska bolnica objavila natječaj za ravnatelja
Hrvatska
promjena na crpkama
Ovo su nove cijene goriva koje su na snazi od utorka
Novosti
DIVLJAČKI ČIN
Na ulici premlaćen Scholzov kandidat za euroizbore. Uhvatili su ga dok je lijepio plakate i počeli šutirati
Nogomet
asistencija i rekord
Luka Modrić oborio rekord, kapetan Vatrenih je prestigao legendarnog Puškaša
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
OLDTIMER IZLOŽBA 2024.
Zadar postaje središte čarobnog svijeta oldtimera!
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Zadar
TRAGOM ISTRAŽIVANJA