Dopunski rad liječnika i dalje otvara brojna pitanja koja su za sada bez odgovora

Ministarstvo zdravstva odgovorilo je na upit portalaZdravlje i jao provedbi Upute o dopunskom radu liječnika, no odgovor ne daje jasan odgovor na postavljena pitanja.

Riječ je o uputi prema kojoj liječnici ne bi smjeli raditi dodatno u privatnim klinikama ako u matičnoj bolnici imaju liste čekanja dulje od 120 dana.

Upravo oko načina provedbe tog pravila postavljena su Ministarstvu dva konkretna pitanja.

Zabrana dopunskog rada: odnosi li se samo na privatni sektor?

Prvo pitanje odnosilo se na to odnosi li se zabrana dopunskog rada za liječnike čiji odjeli imaju liste čekanja dulje od 120 dana isključivo na privatne zdravstvene ustanove ili i na druge javne bolnice. Ako se zabrana odnosi samo na privatni sektor, otvoreno je pitanje radi li se o nejednakom tretmanu.

Plaćanje liječnika na osobni račun

Drugo pitanje ticalo se prakse prema kojoj pojedine javne bolnice angažiraju liječnike iz drugih ustanova i za njihov rad ih plaćaju izravno na osobni račun, umjesto putem formalnih sporazuma o ispomoći između bolnica. Pitanje je je li takva praksa neprijavljeni rado.

Ministarstvo: uputa je “operativni alat”

U odgovoru Ministarstvo navodi kako Uputa o dopunskom radu nije pravni akt, nego “operativni alat” namijenjen ravnateljima zdravstvenih ustanova kako bi lakše organizirali rad i osigurali transparentnost u odobravanju dodatnog angažmana liječnika.

Kako navode, cilj upute nije ograničiti dopunski rad, nego osigurati da se on provodi jasno i u skladu s potrebama pacijenata te organizacijskim mogućnostima pojedine ustanove.

Ministarstvo također ističe da svaka zdravstvena ustanova ima specifičnu kadrovsku strukturu i opterećenje sustava, zbog čega se odobravanje dopunskog rada procjenjuje u kontekstu konkretnih okolnosti.

Primjer odjela s dugim listama čekanja

Kao primjer navode situaciju u kojoj odjel, primjerice neurologije, ima samo dva specijalista i listu čekanja dulju od 120 dana. U takvim slučajevima, tvrde iz Ministarstva, očekuje se da ustanova pronađe model koji će istodobno skratiti vrijeme čekanja i omogućiti liječniku dopunski rad.

To može uključivati preraspodjelu termina, dodatne ambulantne sate ili organizacijske prilagodbe koje će osigurati pravodobnu zdravstvenu skrb pacijentima.

Naglašavaju da je svrha upute organizacijska, a ne restriktivna, te da je cilj postići veću transparentnost u odobravanju dopunskog rada liječnika. Učinci mjere, dodaju, moći će se procjenjivati tek nakon prvog kvartala ove godine.

Bez odgovora na ključna pitanja

Javne bolnice liječnike iz drugih ustanova angažiraju i plaćaju izravno na osobni račun, zaobilazeći formalne sporazume o ispomoći između ustanova, piše portal Zdravlje i ja.

Istodobno se tim istim liječnicima, pozivajući se na smanjenje listi čekanja, ograničava dopunski rad u privatnim poliklinikama.

Na pitanje o takvoj praksi, kao ni na pitanje o različitom tretmanu privatnog i javnog sektora, Ministarstvo zdravstva u svom odgovoru nije se izravno očitovalo.