”Na dan 30. lipnja 2025., Hrvatska je bila u neto plusu od 16,75 milijardi eura u odnosu na proračun Europske unije, a do danas se taj iznos značajno povećao. Prema najnovijim podacima, razlika između sredstava koja je Hrvatska uplatila u proračun Europske unije i sredstava koja je iz njega primila iznosi 20,1 milijardi eura”, rekao je državni tajnik u Hrvatskom saboru.


Na dnevnom redu je predstavljanje izvješća o korištenju EU fondova za razdoblje od 1. srpnja do 31.  prosinca 2024. godine te za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine.




Mikulić je istaknuo da se do sredine veljače ove godine, u odnosu na prosinac 2024., gotovo udvostručio broj pokrenutih postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava (s 219 na 415), dok je vrijednost tih projekata narasla s 5.1 na 11 milijardi eura, što predstavlja 73,7 posto ukupne alokacije. Od spomenutih 11 milijardi, ugovoreno je nešto manje od 10 milijardi eura.


”To pokazuje da EU fondovi predstavljaju jedan od ključnih izvora ulaganja u razvoj Hrvatske, preko njih se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, poduzetništvo, inovacije i zaštitu okoliša”, ustvrdio je.


Državni tajnik pozvao se i na istraživanje Eurobarometra, prema kojemu je 70 posto hrvatskih građana upoznato s europskim projektima koji se provode u njihovim sredinama, dok je europski prosjek 46 posto. Uz to, ovog se mjeseca očekuje isplata osme rate za Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedne 896 milijuna eura.


Radolović: Utukli smo lovu u zgrade


Unatoč brojkama koje iznosi Vlada, SDP-ova zastupnica Sanja Radolović napomenula je da pet županija i dalje ima BDP per capita na razini iz 2001. godine.


”Upravo su europska sredstva trebala biti motor razvoja hrvatskog gospodarstva i izjednačavanja društvenih nejednakosti. No, mi smo utukli lovu u zgrade. Apsolutno podržavamo izgradnju društvene i komunalne infrastrukture, ali nije li Hrvatska ova sredstva trebala koristiti za inovacije i projekte koji će povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva”, pitala je.


Osim toga, brojni projekti suočavaju se s dugotrajnim postupcima, od 30 do 40 posto većim troškovima i nedostatkom građevinskih radnika, dodala je Radolović.


Zastupnik HDZ-a Marko Pavić ocijenio je da je Hrvatska iznimno uspješna u korištenju EU sredstava, a u novoj financijskoj perspektivi država će imati oko 19 milijardi eura na raspolaganju. ”Ideja kohezijske politike je da lovimo korak sa Europskom unijom. U zadnjih deset godina podignuli smo BDP sa 61 na 78 posto prosjeka EU”, rekao je.


Nije točno da Hrvatska ulaže samo u zgrade, ustvrdio je Pavić, no složio se da su potrebna ulaganja u istraživanje, razvoj i moderne tehnologije radi stvaranja novih radnih mjesta, posebice za mlade.


Nezavisni zastupnik Josip Jurčević poručio je državnom tajniku da je predstavljena računica pogrešna.


”To je pogrešna matematika jer u nju nije uključeno pola milijuna naše najkvalitetnije radne snage koju smo izručili Europskoj uniji. Prema stručnjacima, svaki taj radnik vrijedi 100 tisuća eura. To znači da smo isporučili 500 milijardi pa smo mi tako u minusu od 480 milijardi u razmjeni sa EU”, ustvrdio je Jurčević.