DR. TOMISLAV SORIĆ: Želja nam je da Odjel za urologiju podignemo na razinu kliničkoga

U skladu s planovima i vizijom Opće bolnice Zadar, u budućnosti se očekuje dobivanje novog, modernijeg Odjela za urologiju, kao i izgradnja Centralnog operacijskog bloka čime će Odjel steći uvjete za daljnji razvoj operativnog programa, pa i mogućnost uvođenja robotski asistirane laparoskopije koja je najnoviji trend u kirurgiji.

Subspecijalizacije

U planu je, saznajemo od izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića, voditelja Odjela za urologiju OB-a Zadar, proširenje rada Odjela u smislu uvođenja novih subspecijalizacija (poput andrologije) čime će sveobuhvatno pokriti potrebe svojih pacijenata, bez upućivanja u suradne ustanove.

– Velika mi je želja da Odjel podignemo na razinu kliničkog odjela. Dio uvjeta već ostvarujemo, poput velikog priljeva pacijenata i širokog asortimana dijagnostičkih metoda i operativnih zahvata koje provodimo. Kroz pet do deset godina realno je završiti edukaciju mlađih kolega, postići dovoljan broj doktora znanosti, daljnje unaprjeđenje znanstvene djelatnosti čime ćemo postići željene ciljeve, ističe dr. Sorić.

Riječ je o odjelu koji, unatrag zadnjih nekoliko godina, godišnje zbrine gotovo 20.000 pacijenata, najvećim dijelom (oko 18.000 pacijenata) kroz specijalističko-konzilijarnu djelatnost (prvi i kontrolni pregledi, UZV i endoskopska dijagnostika, mali kirurški zahvati). Kroz stacionarnu djelatnost i jednodnevnu kirurgiju urologije zbrine se preostali dio pacijenata (oko 2.000), od čega je broj operativnih zahvata izvršenih na Odjelu približno 1.000.

– Zbog porasta broja onkoloških bolesnika najčešće dijagnoze koje susrećemo su karcinomi urološkog trakta (prostata, mokraćni mjehur, bubreg i testis), dok od benignih dijagnoza prevladava dobroćudno povećanje prostate, kamenci urotrakta te druge poteškoće mokrenja (krv u mokraći, inkontinencija urina i sl.), kazuje dr. Sorić.

A na Odjelu za urologiju izvode se gotove svi operativni zahvati koji se rade u većim kliničkim centrima, izuzev transplantacija bubrega koje se izvode u transplantacijskim centrima te nekih androloških operacija koje se izvode u Klinikama za urologiju gdje je prisutna ta urološka subspecijalizacija.

Svi endoskopski zahvati

– Na Odjelu se vrše svi endoskopski zahvati u urologiji: transuretralna resekcija i incizija prostate, transuretralna resekcija tumora mokraćnog mjehura, endoskopski zahvati zbog suženja mokraćne cijevi, endoskopski zahvati kamenaca bubrega, mokraćovoda i mokraćnog mjehura (cistolitotripsija, URS, FURS, PCNL i sl.). Izvode se svi operativni zahvati zbog tumora mokraćnog i spolnog sustava muškaraca i mokraćnog sustava žena: radikalna i transvezikalna prostatektomija, radikalna i parcijalna cistektomija, radikalna i parcijalna nefrektomija, radikalna nefroureterektomija, radikalna i parcijalna penektomija, radikalna i subkapsularna orhidektomija, adrenalektomija te regionalne limfadenektomije. Također se izvode operativni zahvati stenoze pijeloureteričnog segmenta, ingvinalne (preponske) hernije, hidrocele, spermatocele, varikocele i sl., nabraja dr. Sorić.

Valja napomenuti i da je 8. listopada 2003. godine učinjena prva laparoskopska radikalna prostatektomija na Odjelu i prva takva na razini cijele Hrvatske te stoga praksa Odjela nije bila upućivati pacijente u kliniku, već upravo obratno: pacijenti su bili upućivani s klinika na ovaj Odjel prije svega zbog uspješnog laparoskopskog operativnog programa.

Unatrag 23 godine od kada su uveli laparoskopiju u operativni program, kao i razvoj endoskopskih (kroz prirodne otvore) operacija dobroćudne povećane prostate i kamenaca urotrakta, značajno se promijenila kvaliteta liječenja i oporavak pacijenata na bolje.

– Odlike minimalno invazivnih kirurških metoda su kraće trajanje hospitalizacije, manji gubitak krvi, manja potreba za analgezijom, bolji estetski rezultati i brži oporavak. To su sve razlozi zbog kojih se pacijenti odlučuju za minimalno invazivne metode u odnosu na klasične zahvate, objašnjava dr. Sorić.

Dr. Tomislav Dominis i tim

Zadovoljstvo pacijenata

Osim toga, svakako treba istaknuti kraj 2017. godine kada Odjel nabavlja novi laparoskopski stup koji podržava 3D tehnologiju s vrhunskim prikazom operacijskog polja (4K ultra HD) što je dodatno unaprijedilo i skratilo trajanje laparoskopskih operacija.

– Zatim, 2018. godine nabavljamo vlastiti Holmij:yag laser za endoskopsku destrukciju mokraćnih kamenaca čime se prate najnovija dostignuća moderne urologije, dok 2024. dobivamo novi Dornirer Thulio laser kojim, osim mokraćnih kamenaca, možemo operirati (enukleirati) adenome prostate. Početkom 2025. uvodimo nove dijagnostičke metode nabavkom uređaja za urodinamsko testiranje te fuzijske biopsije prostate transperinealnim pristupom krajem 2025., kazuje dr. Sorić.

Uvođenje 3D tehnologije s vrhunskim prikazom operacijskog polja (4K ultra HD), objašnjava liječnik, unaprjeđuje preciznost i brzinu laparoskopskih operacija, osobito u onom dijelu koji je tehnički najteži (npr. resekcija tumora bubrega uz sačuvanje preostalog bubrežnog parenhima).

Laserska tehnologija, osobito s novim Dornier Thulio laserom, u endoskopskim operativnim zahvatima kamenaca pospješuje uspješnost i mogućnost potpune eliminacije kamenaca u jednom aktu, bez potrebe za daljim operativnim zahvatima.

Uz sve iskorake, Odjel se profilirao kao centar izvrsnosti u urološkoj laparoskopiji, a to za pacijente znači da imaju mogućnost dobiti vrhunsku uslugu iz laparoskopskog operativnog programa u svojoj županiji te da nije potreban odlazak u kliničke centre zbog toga.

– Zadovoljstvo pacijenta je veće ako u svom mjestu stanovanja može biti operiran, primati posjete tijekom hospitalizacije i redovno se kontrolirati bez odlaska u veće gradove što iziskuje dodatne troškove za samog pacijenta i zdravstveni sustav u cijelosti, ističe dr. Sorić.

Domaćin radionica

A osim ulaganja u tehnologiju, na Odjelu za urologiju itekako su svjesni važnosti i kontinuirane edukacije, kao i dijeljenja znanja i iskustava. Sudjelovanje na gotovo svim hrvatskim urološkim kongresima i simpozijima (npr. Hrvatski urološki kongres, Uro-onko forum, Osječki urološki dani i sl.), kao i dijelu europskih (godišnji kongresi Europskog urološkog društva – EAU, »masterclassovi« u organizaciji EAU i sl.), pomažu im, naglašava dr. Sorić, ne samo u ponavljanju znanja i vještina, već i učenju novih postignuća te uvođenju novih trendova u dijagnostiku, pa i u urološku kirurgiju.

Ovisno o financijskim mogućnostima, osobito mlađe kolege (specijalizanti i mlađi specijalisti), sudjeluju na brojnim radionicama u Hrvatskoj (npr. Mala urološka škola u organizaciji Hrvatskog urološkog društva) i Europi (npr. »masterclassovi« u organizaciji EAU iz područja laparoskopije, biopsija prostate, endoskopije).

– Odjel za urologiju već je godinama domaćin radionica laparoskopske urološke kirurgije. Radionice se održavaju u sklopu programa profesionalne edukacije Olympus Continuum, a cilj radionice je učenje novih operativnih tehnika te njihova implementacija u kirurški program po povratku sudionika u matične ustanove. Na prethodno održanim radionicama sudjelovali su kolege urolozi iz KBC-a Sestre Milosrdnice, KBC-a Osijek, KB-a Sveti Duh, OB-a Sisak, OB-a Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu i OBa-a Šibensko-kninske županije, govori dr. Sorić.

Svakako, nastavlja dr. Sorić, kirurgija je timska struka u kojoj je najvažnija suradnja svih članova tima (operateri i asistenti, medicinske sestre instrumentarke, anesteziolozi i anesteziološki tehničari, pomoćno osoblje itd.). Za pravilno funkcioniranje tima, osim međusobnog poštivanja i povjerenja, bitna je provjera kvalitete rada premda je sami operativni program uhodan godinama. Time se izbjegavaju nepotrebne pogreške, usavršavaju se postojeći protokoli rada i osigurava se sigurnost pacijenta, ali i medicinskog osoblja koje sudjeluje u operativnom programu.

Timska struka

– Kirurgija, osim što je timska struka, prije svega je hijerarhijski ustrojena disciplina što znači da je dužnost starijih liječnika educirati mlađe kolege i specijalizante poslu čime osiguravaju neprekidni, kontinuirani rad te perspektivnu budućnost svojeg kirurškog odjela. Edukacija i prijenos znanja na nove generacije je čast i moralna obveza svakog liječnika za koju je itekako potrebno biti strpljiv i empatičan, jer svi smo jednom bili početnici. Isto tako, dužnost mlađih liječnika je poštovati starije kolege i iskoristiti svaku ponuđenu priliku za učenjem. Često su knjige i smjernice jedno, a u stvarnosti, u kliničkom radu s pacijentima, nastupa druga priča, odnosno drugačija nego na papiru. Tu dolazi do izražaja iskustvo starijih kolega koje je neprocjenjivo i koje se treba iskoristiti na najbolji mogući način, ističe dr. Sorić.

Odjel konstantno napreduje, liječnici se usavršavaju, a nasreću raste i svijest građana o važnosti ranog otkrivanja karcinoma prostate.

– Razvojem tehnologije, dostupnosti internetskih i TV reklama, kao i boljem zdravstvenom odgoju građana, svakako raste svijest o važnosti ranog otkrivanja karcinoma prostate. Mislim da većina građana u današnje vrijeme zna što je prostata i što je PSA. No, bitno je spomenuti da se PSA koristi isključivo kao tumorski biljeg i da se ne smije određivati kod mlađih muškarca koji nisu u rizičnoj dobi za karcinom prostate, kao niti u upalnim stanjima prostate kada PSA može biti lažno povišen, govori dr. Sorić.

PSA bi se trebao odrediti kod svakog muškarca počevši od 50. godine života, a jedino u slučaju pozitivne obiteljske anamneze (npr. rođak koji ima karcinom prostate), trebao bi se određivati nešto ranije, od 45. godine života.

– Nažalost, svjedočimo zlouporabi PSA koji se kod dijela muškaraca radi prečesto (nekoliko puta godišnje premda je uvijek uredan) ili prerano tijekom života (muškarci u 20-ima ili 30-ima), a opet s druge strane, vjerujem da postoje muškarci stariji od 70-80 godina kojima nikad nije rađen PSA. Edukacijom i praćenjem smjernica možemo znatno utjecati na pravilno korištenje PSA, ali i drugih tumorskih biljega, ističe dr. Sorić.

Dr. Ivan Vidić sa suradnicima

PSA i karcinom prostate

Kod muškaraca starijih od 50 godina bitna je prevencija karcinoma prostate koja se provodi određivanjem tumorskog biljega PSA iz krvi. Radi se o mjerama tzv. sekundarne prevencije, otkrivanju i liječenju bolesti u početnom stadiju kako bi se spriječilo njezino napredovanje i komplikacije.

– Prevencija karcinoma prostate može se i mora provoditi u ordinacijama liječnika obiteljske medicine gdje se odredi PSA iz krvi i može se napraviti digitorektalni pregled prostate. U bilo kojem slučaju, ako je PSA povišen ili ako je pregledom prostate postavljena sumnja na tumorski proces, liječnik obiteljske medicine uputit će pacijenta urologu. Za većinu pacijenata kojima je PSA uredan, nalaz urina je uredan, nemaju nikakve smetnje mokrenja, nije potreban preventivni pregled specijalista urologije, već se može pratiti po svom liječniku obiteljske medicine koji su temelj zdravstvene zaštite i prevencije bolesti, kazuje dr. Sorić.

Dakle, pacijenti se trebaju prvo javiti svom obiteljskom liječniku, a koji će na temelju pregleda i učinjenih laboratorijskih i ostalih dijagnostičkih nalaza uputiti pacijenta urologu, ako je potrebno.

– Neki od simptoma koji mogu upućivati na teže urološke bolesti ili karcinom su pojava krvi u mokraći, nagli gubitak tjelesne težine, loše opće stanje i sl. Većina uroloških simptoma (npr. otežano ili učestalo mokrenje, inkontinencija mokraće, upale mokraćnog mjehura, bolovi u bubrežnim ložama) nisu hitno stanje i upućuje na dobroćudna stanja i bolesti te najčešće nisu znak tumorskog procesa, kaže dr. Sorić.

Briga o zdravlju

Svakako, rano otkrivanje bolesti utječe na uspješnost liječenja jer je uvijek bolje na vrijeme otkriti bolest kako bi se spriječilo njezino napredovanje i komplikacije.

– Kada bolest otkrijemo dovoljno rano, manja je trauma za pacijenta, ne samo u fizičkom, već i psihičkom dijelu te time doprinosimo kvaliteti života pacijenta čuvajući njihov integritet, radnu sposobnost i sveukupno zdravlje, naglašava dr. Sorić.

Svatko je od nas dužan, ali i obvezan, napominje dr. Sorić, brinuti se o svom zdravlju, a ne tu obvezu prebacivati na liječnike ili članove obitelji. Kao što je prethodno spomenuto, bitna je prevencija i rano otkrivanje bolesti kada su mogućnosti liječenja bitno veće.

– Mislim da je bitno motivirati pacijenta ako već ne brine o svom zdravlju, neka misli na sve one ljude kojima je okružen i kojima je bitan u životu, a koji bi zasigurno htjeli da on ili ona poživi i doživi s njima starost. Nažalost, na dio pacijenata nećemo nikad moći utjecati, ali onda moraju biti spremni prihvatiti posljedice svojih odluka, odnosno ne kriviti zdravstveni sustav za svoj nemar i nebrigu o svom zdravlju, kazuje dr. Sorić.

U skladu s tim, a u povodu današnjeg obilježavanja Hrvatskog dana liječnika, posvećenog liječnicama i liječnicima koji svakodnevno ulažu u svoje znanje i stručnost te pokazuju suosjećanje pri pružanju zdravstvene skrbi svojim sugrađanima, dr. Sorić poručuje građanima da ne zaborave svoju odgovornost i brigu za vlastito zdravlje, da odbace štetne životne navike, a ako se bolest ipak pojavi, da se na vrijeme jave svom liječniku koji će im pomoći u najtežim trenutcima.

Dr. Tomislav Sorić

Životni poziv

A na koncu, dr. Sorić ističe kako biti liječnik nije samo zanimanje, već životni poziv koji obvezuje i stvara neprekinute, ponekad i doživotne odnose s pacijentima.

– Naše radno vrijeme ne završava u 15 sati, liječnik si i vikendom i blagdanom te često pacijenti ili poznanici zadiru u naše privatno, slobodno vrijeme. Pacijenti nam se često obrate kada se nalaze suočeni s dijagnozom karcinoma, osjećaju se bespomoćno i liječnik im je poput svjetla na kraju tunela. Velika je odgovornost svakog liječnika koji daje cijelog sebe u izlječenje svojeg pacijenta, a u slučaju neuspjeha, teško je ne shvatiti to kao vlastiti poraz. Moja osobna motivacija je pomoći pacijentu sa svim svojim znanjem i vještinama koje posjedujem, jer ne postoji plaća niti novac koji mogu zamijenit onaj osjećaj kada nekom spasiš život i omogućiš mu daljnji život s njegovom obitelji i voljenima, zaključuje dr. Sorić.

*Sadržaj je nastao u suradnji s Općom bolnicom Zadar.