Udruga hrvatskih sudaca oglasila se o zadarskom slučaju: 'Takvo postupanje je nepravilno'

Nema dvojbe da je zakonska ovlast predsjednika suda donijeti godišnji raspored poslova u sudu kao i da može tijekom godine mijenjati i dopunjavati raspored, ako to zahtijevaju potrebe suda i opravdane potrebe organizacije rada. Iako predsjednik ima ovlast organizacije rada raspodjelom poslova sucima i sudskim vijećima, ta ovlast nije apsolutna niti diskrecijska.

Podsjećamo da je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Biliński protiv Poljske (br. 23771/20) postavio jasne brane protiv arbitrarnosti sudske uprave. Svaki premještaj suca bez njegova pristanka mora biti utemeljen na objektivnim, transparentnim i predvidljivim kriterijima. ESLJP ističe da premještaji sudaca unutar istog suda, ali između odjela koji rješavaju različite pravne materije, mogu imati ozbiljne posljedice za neovisnost sudstva i zato trebaju biti praćeni sigurnosnim jamstvima koja sprječavaju proizvoljnost ili prikrivene pritiske.

U konkretnoj situaciji, kao što smo objavili u priopćenju od 23. veljače 2026., premješten je veći broja sudaca Općinskog suda u Zadru bez njihove suglasnosti, štoviše nisu prethodno niti konzultirani, a takvo postupanje je nepravilno i u najmanju ruku nepristojno.

Posebno zabrinjava činjenica da niti iz ove Izmjene Godišnjeg rasporeda poslova Općinskog suda u Zadru niti iz javnih istupa predsjednice Marije Knez nije jasno koje će se posljedice ovako opsežnog premještaja sudaca dogoditi i kako će to utjecati na rad suda, građane koji su stranke u sudskim postupcima pred tim sudom i pravo istih na suđenje u razumnom roku.

Naime, preraspodjela velikog broja sudskih spisa zbog promjene raspravnog suca, neminovno dovodi do toga da će se morati ponovno izvoditi već izvedeni dokazi, ponovno saslušavati svjedoci i vještaci, što izravno multiplicira troškove postupka na teret stranaka. Postupci koji su bili u stadiju pred završetak rasprave vraćaju se na početak, a sve to izravno ruši povjerenje javnosti u rad sudbene vlasti.

Sudska neovisnost uključuje i zaštitu od unutarnjih pritisaka unutar samog pravosudnog sustava. Ako sudska uprava postane instrumentom moći, a ne servisom za osiguranje učinkovitosti rada suda, tada gubimo temelje pravne države, stoji u priopćenju.