MIJENJAJU SE NAVIKE Hrvatska je autodestinacija, ali turisti sve češće stižu avionima i kruzerima

Hrvatska je desetljećima gradila svoj turistički identitet na jednoj vrlo jednostavnoj, ali snažnoj činjenici – u nju se dolazi automobilom. Blizina glavnih emitivnih tržišta, dobra cestovna povezanost i navike gostiju učinile su je tipičnom europskom autodestinacijom. Upravo je to bila i presudna prednost u pandemijskim godinama, kada su se gasile aviolinije prema udaljenijim mediteranskim konkurentima poput Španjolske, Grčke ili Turske, dok je Hrvatska zadržala dolaske jer joj je većina gostiju mogla jednostavno sjesti u auto i krenuti na put.

Promjena percepcije

U radijusu od oko 500 kilometara nalazi se potencijalno tržište od približno 500 milijuna stanovnika – golemi bazen turista koji Hrvatsku i dalje percipiraju kao najbliže more. Zbog toga automobil će još dugo ostati dominantan način dolaska. No, turizam se mijenja, a s njime i struktura putovanja. Osim toga, strategija razvoja turizma sve se jasnije okreće prema otvaranju novih, udaljenijih tržišta – a bez zrakoplova to nije moguće.

Podaci pokazuju da se promjena već događa. U hrvatskim zračnim lukama lani je ostvareno 144,7 tisuća slijetanja i polijetanja, 4,4 posto više nego godinu ranije. Ukupno je ukrcano i iskrcano gotovo 14 milijuna putnika, što predstavlja rast od 6,8 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Zanimljivo, rast dolazi i s tržišta s kojih su gosti tradicionalno stizali automobilom. Iz Njemačke je lani avionima stiglo četiri posto više gostiju nego 2024. godine, iz Italije 34 posto više, a iz Austrije 19 posto. Istodobno manje je putnika zabilježeno na zrakoplovnim linijama iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Francuske. Treba napomenuti da je ovdje riječ o ukupnom broju putnika, što znači da se odnosi i na hrvatske državljane, no ipak su većinom to strani putnici koji su došli u Hrvatsku. Prema istraživanjima, danas oko 18 posto turista u Hrvatsku dolazi zrakoplovom. To je još uvijek manjina, ali je promjena u percepciji ogromna. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističe da je upravo to cilj:

– Ako Hrvatsku danas usporedimo s razdobljem u proteklih deset godina, jasno je vidljivo da smo napravili snažan iskorak od percepcije naše zemlje kao isključivo klasične autodestinacije. Udio gostiju koji dolaze zrakoplovom kontinuirano raste, čime postajemo konkurentniji na tržištima gdje je avionska dostupnost presudan faktor pri odabiru destinacije.

Upravo zato HTZ, kaže Staničić, u ovoj godini dodatno jača marketinške i poslovne suradnje i ulaže u njih i dodatni novac. Za suradnje s prijevoznicima i agencijama osigurano je 4,5 milijuna eura upravo radi jačanja povezanosti i proboja na udaljenija tržišta te razvoja cjelogodišnjeg turizma.

Plava magistrala

– To u odnosu na lani predstavlja povećanje od milijun eura, odnosno 30,4 posto više novca s jasnim ciljem daljnjeg jačanja aviopovezanosti, bolje dostupnosti naših destinacija i snažnijeg pozicioniranja Hrvatske na udaljenijim tržištima. Naš strateški cilj nije zamijeniti cestovni promet, već uravnotežiti strukturu dolazaka i dodatno otvoriti Hrvatsku prema novim tržištima i snažnijem razvoju cjelogodišnjeg turizma, pojasnio je Staničić.

Usporedo s rastom zračnog prometa, sve značajniju ulogu u dolascima turista dobiva i pomorski promet, prije svega kružna putovanja. U hrvatski Jadran prošle je godine uplovilo 95 stranih brodova na kružnim putovanjima. To je 10,5 posto više nego godinu ranije. Ostvareno je ukupno 758 kružnih putovanja, tijekom kojih je u hrvatskim lukama boravio oko 1,1 milijun putnika, a brodovi su u njima proveli ukupno 1.737 dana. Gledajući u postocima, to je tri posto više putovanja i 1,2 posto više putnika nego 2024. godine. Zanimljiv je i podatak da su plovili pod zastavama 16 zemalja, pri čemu je najviše putovanja ostvareno pod zastavom Malte.

Kao hrvatska luka za kruzere i dalje prednjači Dubrovnik s 557 dolazaka, a slijede Split s 315, Zadar s 222, Korčula sa 125, Hvar sa 109, Rovinj sa 100 i Šibenik s 93 posjeta kruzera. U 2025. godini Rijeka je zabilježila 32 dolaska kruzera s oko 27 tisuća putnika, dok Pula nema izdvojeni redovni kruzerski promet jer je on u Istri uglavnom koncentriran u Rovinju, dok Pula prima povremene dolaske i nema stabilan redovni kruzerski promet. Gotovo polovina svih kružnih putovanja – točnije 48 posto – realizirana je u srpnju, kolovozu i rujnu, što potvrđuje izraženu sezonalnost, ali i potrebu upravljanja pritiskom na destinacije. Upravo zbog toga Dubrovnik, prvi u Hrvatskoj, a među prvima i na Mediteranu, već godinama ograničava broj brodova i potiče ravnomjerniju raspodjelu dolazaka kroz sezonu kako bi se rasteretila ljetna »špica«.

Mali, ali turistički vrlo važan segment čine i brze putničke linije, ponajviše katamarske veze s Italijom koje postupno uvode talijanski prijevoznici. Za 2025. godinu konačne godišnje podatke Agencija za obalni linijski pomorski promet još uvijek nije objavila, a oni za 2024. pokazuju da je te godine na ukupno 15 međunarodnih trajektnih i brzih putničkih katamaranskih linija, koje organizira pet brodara sa sedam brodova, prevezeno više od 275 tisuća putnika. Preko mora je brodovima stiglo i gotovo 50 tisuća vozila. Iako je riječ o relativno malom volumenu u odnosu na ukupan pomorski promet u hrvatskim lukama, upravo taj segment ima posebnu turističku težinu jer ga dominantno čine putnici bez automobila – jednodnevni izletnici, city-break gosti i turisti koji kombiniraju više prijevoznih sredstava. Takve linije najvećim su dijelom sezonske i koncentrirane na Istru i Dalmaciju. Riječ je o prometu koji ne raste naglo poput aviolinija ili kruzing putovanja, ali postupno mijenja strukturu dolazaka, posebno na bliskim tržištima, gdje se Hrvatska sve češće posjećuje kao kratka pomorska destinacija, a ne samo cestovna.

Vlakovi kasne

Za razliku od zračnog i pomorskog, željeznički promet u Hrvatskoj i dalje osjetno zaostaje. U Europi moderni i brzi vlakovi postaju sve traženiji način putovanja zbog niže cijene i ekološke prihvatljivosti, no temeljni preduvjet za takav razvoj su brze i pouzdane pruge, a upravo je infrastruktura najveće ograničenje hrvatskog željezničkog sustava.

Koliki interes postoji, pokazala je linija češkog prijevoznika RegioJet iz Praga prema Rijeci, a kasnije i Splitu, uvedena 2020. godine, na početku pandemije. Posebno su je prihvatili mlađi gosti jer je bila organizirana kao noćni vlak pa se put mogao prespavati. Ipak, nakon nekoliko sezona linija je ukinuta i zamijenjena autobusima. Prema nekim informacijama, lošija hrvatska željeznička infrastruktura i sporost vlakova na hrvatskim tračnicama kumovala je odustanku češkog prijevoznika. Prošle godine uvedena je nova sezonska međunarodna linija poljskog prijevoznika PKP Intercity na relaciji Varšava – Beč – Ljubljana – Rijeka, a prema najavama prometovat će i ove godine.

Statistika potvrđuje i potencijal i ograničenja: broj putnika u ukupnom željezničkom prometu u Hrvatskoj porastao je 7 posto, dok je međunarodni promet istodobno pao za 15 posto. Drugim riječima, interes postoji, ali bez modernizacije infrastrukture vlak teško može postati ravnopravna alternativa ostalim načinima dolaska, iako bi upravo on mogao biti važan alat razvoja održivog turizma.

Oko 70 posto turista i dalje dolazi cestama

Iako se struktura dolazaka postupno mijenja, Hrvatska i dalje ostaje izrazito cestovna destinacija. Prema ukupnim turističkim rezultatima i udjelu dolazaka prema načinu prijevoza, procjenjuje se da većina gostiju u zemlju i dalje dolazi osobnim automobilom. U 2024. godini Hrvatsku je posjetilo nešto više od 21,3 milijuna turista, a s obzirom na to da oko 70 posto gostiju tradicionalno dolazi cestom, procjenjuje se da ih je približno 15 milijuna stiglo automobilom. Godinu poslije, 2025., ostvareno je 21,8 milijuna dolazaka, no unatoč rastu ukupnog prometa broj gostiju koji dolaze automobilom ostaje na sličnoj razini – između 14,8 i 15,3 milijuna, odnosno 68 do 70 posto.