Izmjenama Zakona o strancima pristupilo se radi usklađivanja zakonodavstva s direktivom Europske unije koja definira jedinstveni postupak dozvola za boravak i rad, radi usklađivanja  s odredbama Pakta o migracijama i azilu, ali i prilagodbe sustava novim okolnostima.


“Uvjeren sam da će izmjene Zakona dodatno unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika, da će hrvatskom gospodarstvu osigurati  potrebnu i kvalificiranu radnu snagu te stvoriti bolje preduvjete za daljnji rast i razvoj”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović predstavljajući zakonske izmjene.




Ovim šaljemo poruku, dodao je, da upravljamo migracijama i tržištem rada, da to nije jednokratan čin nego proces koji zahtijeva stalno praćenje, procjenjivanje i prilagođavanje… “Hrvatska ovime potvrđuje da je otvorena za zakonit rad, a nije i neće biti otvorena za nered”, naglasio je.


Božinović je napomenuo da su izmjene Zakona iz ožujka 2025. već u prvoj godini primjene dovele do konkretnih i mjerljivih pomaka, pa je broj izdanih dozvola za boravak i rad stranaca smanjen za oko 17 posto, na 170.723 izdane dozvole u prošloj godini. Pri tome se 47 posto odnosilo na novo zapošljavanje, 41 posto na produljenje postojećih dozvola, a 12 posto na sezonski rad, kazao je.


Poznavanje jezika olakšat će stranim radnicima snalaženje u svakodnevnom životu


Ključna novina izmjena je obvezno učenje hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obveza polaganja ispita razine A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole boravka i rada. “Poznavanje hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma omogućit će stranim radnicima lakše snalaženje u svakodnevnom životu”, poručio je Božinović, naglasivši kako to nije formalnost, već poruka da svatko tko dolazi u Hrvatsku mora poštovati naš jezik.


Izmjenama se također rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produljuje na 90 dana, kao i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu imaju dulje od dvije godine.


Osim toga, stranim radnicima olakšava se promjena poslodavca, propisuje rok do 90  dana za izdavanje dozvola, a radi privlačenja stranih studenata privremeni boravak će im se odobravati na rok od tri godine, umjesto dosadašnjih godinu dana. Produžuje se i rok za sezonske dozvole na razdoblje do tri godine.


Tražeći stanke prije samog predstavljanja zakona, oporba je upozorila na potrebu donošenja ozbiljne, cjelovite strategije migracijske politike, a vladajući su hvalili zakon kao iskorak u pravom smjeru.


Nedostaje ozbiljna strategija migracijske politike, poručile su Anka Mrak Taritaš (GLAS)  i Marijana Puljak (Centar).


Dalibor Paus (IDS) ukazao je na važnost integracije stranih radnika, a Jelena Miloš (Možemo!) zatražila je strože reguliranje agencija za posredovanje i ukidanje stotina agregatora koji, tvrdi, izrabljuju radnike.


Miro Bulj (Most) ponovio je tezu o zamjeni stanovništva i pogodovanju krupnom kapitalu te pozvao na zaštitu hrvatskih obitelji i hrvatskoga čovjeka.


“Kada bi postojalo zrno političke pameti, umjesto pitanja je li ovo zemlja za Hrvate ili Nepalce, postavili bismo pitanje je li ovo zemlja za radnike ili kapital”, poručio je Mišo Krstičević (SDP).


Nino Raspudić (NZ) istaknuo je kako je riječ o prevažnom zakonu koji će dugoročno usmjeravati gospodarstvo, demografiju i sigurnosne tijekove i da bi ga zato u Saboru trebao predstaviti sam predsjednik Vlade.


S druge strane, vladajući su pohvalili zakon, Branka Juričev Martinčev (HDZ) naglasila je da štiti naše radnike, građane i poslodavce, a Ivica Kukavica (DP) da ide u pozitivnom smjeru jer jača integraciju  stranih radnika kroz obvezu učenja hrvatskog jezika.