Kamere za nadzor brzine lani su 'ulovile' 320 tisuća prekršaja

Mnogi su ih postali svjesni tek kada su im na kućnu adresu stigle kazne zbog prebrze vožnje. Riječ je o kamerama za nadzor brzine, koje su postale jednako uobičajene kao i prometni znakovi. Iako ih je puno, i najavljene su znakovima, dio vozača i dalje vozi kao da ih ne vidi. U 2025. godini evidentirano je više od 320 tisuća jurnjava, što jasno pokazuje da radari rade – ali i da posla ne nedostaje.

Prema podacima MUP-a, na području Hrvatske u 2025. godini evidentirano je 320.069 prekoračenja dopuštene brzine. Kako doznajemo iz izvješća tvrtke kompare.hr, najviše prometnih prekršaja zabilježeno je na području Policijske uprave zagrebačke – 39.695. Slijede Policijska uprava splitsko‑dalmatinska s 27.357 prekršaja i PU zadarska s 23.560 evidentiranih slučajeva. Ono što vozače najviše zanima jest – kolike su kazne.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome je li prekršaj počinjen u naselju ili izvan njega. Kazne za one u naselju u pravilu su strože jer se smatra da je rizik za pješake i druge sudionike znatno veći. Tako se jurnjava za 50 km/h iznad ograničenja u naseljenom mjestu plaća između 1320 i 2650 eura, ili zatvor do 60 dana. Na otvorenoj cesti za isti prekršaj kazna je između 660 i 1990 eura.

Kazna za prekoračenje od 30 do 50 kilometara na sat u naselju je između 390 i 920 eura, a na otvorenoj cesti 260 eura. Kazne su niže za manje prekoračenje brzine. Prekoračenje između 20 i 30 km/h u naselju kažnjava se sa 130, a izvan naselja sa 60 eura. Ono između 10 i 20 km/h a u naseljenom mjestu kažnjava se sa 60 eura, a identično je i na otvorenoj cesti. Prekoračenje do 10 km/h na otvorenoj cesti se ne kažnjava, a u gradu je do .30 eura. S obzirom na visoke kazne, važno je znati da je nadzor prometa danas znatno intenzivniji nego prije. Samo u 2025. godini postavljeno je 179 novih kućišta. Na hrvatskim prometnicama tako je ukupno 767 kućišta i 201 fiksni uređaj koji se po potrebi premješta između lokacija. Najviše kamera, 86, nalazi se na području PU zagrebačke i PU splitsko‑dalmatinske. Slijede PU međimurska sa 62, PU istarska s 59 i PU varaždinska s 58 kamera.

Ministarstvo unutarnjih poslova planira u 2026. godini nastaviti s aktivnostima koje bitno utječu na sigurnost cestovnog prometa, a to je, između ostaloga, i postavljanje dodatnog broja kućišta i fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Lokacije/pozicije određuju lokalne policijske postaje i uprave na temelju prometne problematike prema statističko-analitičkim pokazateljima gdje se događaju najteže prometne nesreće zbog prekoračenja dopuštene brzine.

Nema uštede vremena

Prema izračunu Tonija Miluna, nagrađivanog profesora matematike, 50 posto brža vožnja ne donosi ni približno 50 posto uštede vremena. Primjerice, dionicu od 200 km pri brzini od 130 km/h prijeći ćete za 1 sat i 32 minute. Ako ubrzate na 140 km/h, stići ćete tek šest minuta prije.

Povećana brzina i nesigurna vožnja tako stvaraju samo nekoliko minuta prednosti, ali zato nose rizik kazne, opasnih situacija i mogućih tragičnih posljedica. Pa tako 2.650 eura može biti kazna za 50 km/h brže od dopuštenog.