Grmoja i Matić o Čermakovom projektu: 'To nije pravedno prema Bibinjcima! Opravdano su zabrinuti'

Tema prenamjene spremnika i skladištenja dizelskoga goriva u Bibinju potaknula je reakcije i na nacionalnoj razini. Konferenciju za medije održali su tako predsjednik MOST-a Nikola Grmoja i saborski zastupnik Ivan Matić, apeliravši na generala Čermaka da im, kad već institucije ne žele stati iza Bibinjaca, on pruži ruku prijateljstva, te sam zatraži izradu studije o utjecaju na okoliš.

– To što se događa nije pravedno prema žiteljima Bibinja, koji su opravdano zabrinuti za svoje zdravlje. Nismo protiv investicija, no Čermakove parole o ulaganjima od 300 milijuna eura, nisu važnije od interesa građana. Minimum bi poštovanja zato predstavljala ta studija. Ako jer sve u redu, kako general Čermak i njegovi poslovni partneri tvrde, studija im nikako ne može ići kontra poslovnih interesa, proučio je Grmoja iz Zadra, dodavši kako žele poslati poruku Vladi, resornom ministarstvu i političkom vodstvu kako se politika ne smije grijati uz generale koji su doprinijeli stvaranju samostalne Hrvatske.

– Taj društveni kapital ne smije se koristiti nauštrb građana. Dozlogrdilo nam je paradno domoljublje HDZ-a, gdje se vrijednosti Domovinskog rata samo prigodno koriste, rezimirao je.

FOTO: MATE KOMINA

“Građane se prekasno pita…”

Podsjećamo, bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, te ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka, koja bi u Bibinjama trebala dobiti dozvolu za proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva. U vlasništvu tvrtke još je jedno poznato ime, ono bivšeg ministra obrane Ante Kotromanovića.

– Ovo je još jedan primjer ne funkcioniranja instituta javne rasprave. Građane se prekasno pita za njihovo mišljenje. Ono bi trebalo biti jasno prije svih koraka investitora, reagirao je Matić. Sindrom naknadne pameti, ističe, očit je upravo na ovom primjeru, jer do ove situacije ne bi niti došlo da se građane nije dovelo pred gotov čin.

– Zašto bi se stanje na terenu, nakon što se u spremnicima godinama skladištilo biljno ulje, moglo vratiti unatrag ka skladištenju dizelskog goriva bez izrade studije utjecaja na okoliš, pita se Grmoja, istaknuvši kako bi je sam Čermak, kad već tvrdi da je sve po slovu zakona, trebao založiti za studiju. Od njega se tako traži da interese zajednice stavi ispred svojih poslovnih interesa.

– Ona bi trebala biti definitivni indikator toga da li je sve s projektom u redu, naročito ako bi to umirilo Bibinjce, zaključio je Matić.

Iako Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a u prvom mišljenju navodi da bi, s obzirom na kapacitete zapaljivih tekućina i blizinu naselja trebalo provesti postupak procjene utjecaja na okoliš Čermakovih skladišta, nedugo zatim mijenjaju stav i kažu da procjena nije potrebna jer su skladišta do 2022. već bila namijenjena zapaljivim tekućinama. Početkom ove godine i Ministarstvo donosi rješenje da nije potrebna cjelovita procjena utjecaja na okoliš te dopušta skladištenje dizela uz postojeća biljna i palmina ulja u 12 od 13 spremnika.

Valja pri tom napomenuti da se navedeni spremnici nalaze na svega 500-tinjak metara od prvih kuća, u blizini su i novoizgrađeni dječji vrtić, dječje i sportsko igralište te plaže, a projekt je dobio zeleno svjetlo unatoč negodovanju mještana i njihovoj bojazni od požara, eksplozija i onečišćenja zraka, tla i mora, te unatoč njihovoj zabrinutosti za budućnost turizma o kojem, kao i na ostatku obale, ovisi nezanemariv dio stanovništva.