Da je Slovenija velika kao Njemačka, Hrvatska bi rušila svjetske rekorde u broju turističkih dolazaka

Slovenci istinski vole Hrvatsku, tradicionalno su fokusirani na Istru i Kvarner, no već duži niz godina tu je i Dalmacija. Ono što posebno veseli, zadnjih godina u sve većem broju otkrivaju i naš kontinentalni turizam, kako onaj blizu granice kao što je to Međimurje, ali i Slavoniju.

Meni je, kao osobi koja se rodila i odrasla uz turizam u mom rodnom Dramlju, ali i profesionalcu koji je sav svoj radni vijek proveo u toj djelatnosti zbog toga posebno drago, čini me ponosnim.

Istaknuo nam je to Goran Blažić, svim sigurno osoba koja na najbolji mogući način povezuje Hrvatsku i Sloveniju, konkretno turizam svoje domovine i zemlju u kojoj je ostvario vrhunac svoje profesionalne karijere, ali i pronašao svoj dom.

Zagrli Hrvatsku

Blažić je, naime, nakon niza godina rada u crikveničkom turizmu – bio je primjerice direktor hotela Ad turres – svoj životni i profesionalni put nastavio u Ljubljani.

U najvažnijim godinama reafirmacije hrvatskog turizma u nekoliko je mandata bio direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani. Drugim riječima bio je turistički ambasador Hrvatske u Sloveniji što je, s obzirom na udio te djelatnosti u općem gospodarstvu Hrvatske, kao i na značaj te broj Slovenaca u našem turizmu, silno važna funkcija.

Usudili bismo se reći čak i jedna od najvažnijih od svih hrvatskih inozemnih predstavništava i poslanstava.

Nakon prestanka mandata, Blažić osniva agenciju koja već i samim nazivom pokazuje kako njegovu ljubav prema domovini i općeniti lokalpatriotizam, tako i veliko uvažavanje Slovenije: Objemi Hrvaško, odnosno Zagrli Hrvatsku.

– Agencija je multifunkcionalna jer njezin je dio i portal koji svakodnevno ima niz informacija, vijesti i članaka iz većine hrvatskih regija. Povezan sam s velikim brojem turističkih zajednica gradova i županija, posebno na Jadranu, ali kao što sam već rekao, sve su brojnije i one s kontinenta.

Ono što je, s obzirom na moje iskustvo i dugovječnost života u Sloveniji, činjenica kojoj svjedočim – zanimanje, odanost Slovenije prema hrvatskom turizmu se ne mijenja. Ne smanjuje se nego prema dostupnim brojkama i znatno povećava, bez obzira što nove generacije, ljudi rođeni u našim samostalnim državama, sve manje razumiju te još manje govore hrvatski jezik. Hrvatska je naprosto destinacija, bez obzira što su Slovenci jako strastveni svjetski putnici, kojoj se godišnje vraćaju i nekoliko puta, zaključuje Blažić.

Susret sa znanim hrvatskim turističkim ambasadorom imali smo u Ljubljani na 36. izdanju turističkog sajma Alpe Adria na kojem je zemlja domaćin bila Hrvatska.

K tome, aktualno izdanje tog sajma bilo je nastavak njegovog redizajna jer je godinama unazad bio u svojevrsnoj krizi.

No, posebno s obzirom na značaj Slovenije u sveukupnosti hrvatskog turizma, implementaciju istinski velikog i sveobuhvatnog hrvatskog izložbenog prostora kao i na činjenicu da su se vlade obje zemlje složile kako je ideja da Hrvatska bude zemlja domaćin jako dobra, čitava je priča ove godine podignuta na najvišu razinu.

A da i na simbolički način pokažemo koliki je značaj Slovenaca u hrvatskom turizmu napravili smo malu komparaciju. Slovenija je nakon Njemačke naše najvažnije emitivno tržište.

Kad bi Slovenija imala 84 milijuna stanovnika kao što to ima Njemačka, danas najvažniji hrvatski turistički partner, Hrvatska bi bila apsolutni svjetski rekorder u broju turističkih dolazaka i noćenja.

Slovenci su s 2,1 milijuna stanovnika lani u Hrvatskoj ostvarili oko 1,75 milijuna dolazaka i oko 12 milijuna noćenja, desetak posto od ukupnog hrvatskog »kolača«.

Kad bi, dakle, bila kao Njemačka, Slovenija bi u Hrvatskoj ostvarivala 64 milijuna dolazaka i 440 milijuna noćenja! Iako se nalazi u domeni »što bi bilo kad bi bilo«, ova usporedba na najbolji način pokazuje kolika je odanost slovenskih turista. Stoga je i jasna pažnja koju je Hrvatska posvetila sajmu Alpe Adria na kojem je bilo više od 300 izlagača.

I s političke strane Slovenije je sajmu i činjenici da je Hrvatska zemlja partner dala jako veliki značaj. Najprije su dva ministra turizma Matjaž Han i Tonči Glavina imali iscrpne bilateralne razgovore, baš kao što su komunikacija i opće razumijevanje dvoje vodećih ljudi nacionalnih turističkih zajednica – Maje Pak ​Olaj i Kristjana Staničića i ovog puta bili na impresivnoj razini, da bi se na svečanom otvaranju, s bogatim umjetničkom programom, okupljenima, s naglašenom simpatijom kako prema Hrvatskoj tako i prema međusobnom povezivanju, obratila Tanja Fajon, ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Slovenije.

– Slovenski turizam je lani ostvario veliki rast i dosegnuo sedam milijuna dolazaka i 17 milijuna noćenja te time zauzeo čak 9 posto ukupnog slovenskog BDP-a što jasno pokazuje njegov značaj i za našu zemlju.

Jako mi je drago da je Hrvatske zemlja partner našeg najvažnijeg turističkog sajma, a kad govorimo o Hrvatskoj ne govorimo samo o zemlji koju rado biramo za svoj odmor, nego i o zemlji s kojim imamo jake gospodarske veze, s kojom nam je stalo do čvrstog regionalnog povezivanja, kao i o zemlji i ljudima s kojima dijelimo mnoge zajedničke vrijednosti.

Svakako, raduje nas da je nakon Njemačke, Austrije i Italije upravo Hrvatska za naš turizam najvažnija država, istaknula je potpredsjednica Fajon naglasivši kako je voda kao tema, lajtmotiv sajma faktor o kojem ovisi istinska opstojnost ne samo pojedinih država nego globalne zajednice.

– Ono što nas također jako povezuje su vode – kako rijeke Mura, Sava ili Kupa, tako i Jadransko more, zaključila je Fajon.

Dakako, u bazi velikog posla koji je urodio činjenicom da je Hrvatska ove godine zemlja domaćin na Alpe Adriji je i predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani. Njega od 2022. vodi još jedno znano i značajno ime hrvatskog turizma povezano s Kvarnerom – Bruno Bonifačić.

– S velikim zadovoljstvom mogu konstatirati da je prezentacija Hrvatske kao »zemlje partnera« na sajmu Alpe Adria snažno odjeknula u Sloveniji i da su je izuzetno značajno popratili partneri, mediji, ali i brojni posjetitelji sajma.

Tome je pridonijelo i prisustvo visokih dužnosnika Vlade Republike Slovenije i Slovenske turističke organizacije, kao i ministra turizma i sporta Tončija Glavine i direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića.

Naša prezentacija je u potpunosti potvrdila opravdanu percepciju Hrvatske kao vodeće inozemne destinacije Slovenaca. Poznata je lojalnost i sklonost slovenskih građana prema Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je Slovenija drugo najvažnije emitivno tržište za hrvatski turizam po ostvarenom turističkom prometu, čime je nastup na sajmu Alpe Adria još značajniji.

Atmosfera na hrvatskom štandu je zaista bila puna pozitivnih dojmova, a brojna događanja i poslovni susreti potvrđuju da nas, što se tiče slovenskog tržišta, čeka uspješna turistička godina, na razini rekordne prošle godine, uz određene najave i mogućnosti daljnjeg povećanja turističkog prometa.

Nadamo se da će svi ključni dionici hrvatskog turizma biti umjereni prema kvalitetnoj politici cijena koje, u punom smislu i značenju, trebaju biti usklađene s odgovarajućom razinom usluge, poručio je Bruno Bonifačić, direktor Predstavništva HTZ-a u Ljubljani.

Zajednička vizija

Koliko je bogato strukturirana slovenska turistička scena, i to u poglavlju koji se najčešće definira kao održivost te povezanost lokalnih OPG-a i turizma, pokazao je postav sajma na kojem je nastupilo na desetke slovenskih TZ-a. Gastronomija, rukotvorine, ekološki proizvodi, ma jedno opće veselje garnirano slovenskom glazbom u kojoj dominira zvuk harmonike, bio je jako dobar pokazatelj na čemu bi i hrvatske regije morale dodatno poraditi.

Malo tko kao Slovenci tako dobro, tako ponosno povezuje zemlju, poljoprivredu i svoje naslijeđe s turizmom.

Drugi pomalo neobični, a zapravo tako potrebni, forte sajma Alpe Adria na zanimljiv je način poslao poruku o putu kojim bi se morala prevladati kriza kadrova koja potresa kako hrvatski, tako i slovenski turizam. Velik dio izlagačkog prostora namijenili su – strukovnim školama.

Ugostiteljskim i turističkim čiji su profesori i učenici stigli iz različitih dijelova šire regije. Iz Hrvatske je bilo prisutno desetak škola, od Pule i Opatije sve do Osijeka. Svi su se k tome potrudili potpuno sami napraviti prezentacijska jela, kao i pojasniti posebitosti gastronomije svog kraja.

Najdalje je u tome otišla osječka Ugostiteljska škola koja je prikazala pripremu »fiša«, od ulova ribe do pripreme te poznate slavonske gastronomske delicije.

Unatoč pojedinom »podbadanjima« na osobnim i državnim planovima, Ljubljana je ovih dana pokazala kako su u naravi Hrvatska i Slovenije znatno povezanije od nekakvog »općeg mišljenja« koje prevladava u javnosti. Zajednički nastup na dalekim tržištima Azije i Amerike, ali i silna povezanost ljudi i njihovih kultura to i potvrđuju.

Promatrati okupljene na sajmu kad je u kasno popodnevnim satima prvog dana klapa Sebenico imala pravi mali koncert, najbolje govori tome u prilog.

Jednako kao kad tisuće Hrvata navali u siječnju i veljači na slovenska skijališta.

Jelovnici na slovenskom

– Kad smo u pitanju mi, starije generacije nekako se podrazumijeva da jedni druge razumijemo kad govorimo na svojim jezicima.

No u ovih skoro već četrdeset godina samostalnosti proces je sasvim drugačiji: mlade generacije Slovenaca sve manje razumiju hrvatski jezik. Štoviše, kad su u komunikaciji Slovenac i Hrvat rođeni u ovom mileniju u pravilu za jezik komunikacije biraju – engleski.

To govorim zbog činjenice što hrvatska restoranska scena nekako podrazumijeva da Slovenci razumiju hrvatski. A nije tako! Istina, mogu se sporazumjeti na engleskom, ali bilo bi jako lijepo da druga emitivna nacija hrvatskog turizma ima primjerice jelovnike na svojem jeziku, zaključuje Blažić.