Hrvatska ima više od stotinu liječnika na prisilnom čekanju, ispiti im kasne, a Ministarstvo poriče probleme

Dok zdravstveni sustav vapi za specijalistima, u zadnjih nekoliko mjeseci specijalizanti s odrađenom specijalizacijom imaju ozbiljnih problema s prijavom i polaganjem specijalističkih ispita. Radi se o više od stotinu liječnika koji su završili svoje specijalizacije i ne mogu izaći na ispit.

– Mnogi su uzeli godišnji odmor da se pripreme za taj ispit, a termina nema na vidiku, požalio nam se jedan od takvih. Osim činjenice da zbog toga ne može početi raditi kao specijalist, zbog prisilnog je čekanja zakinut i za pripadajuću visinu plaće, jer status specijalista znači veći koeficijent i značajno veća mjesečna primanja koja bi mu sadašnju plaću specijalizanta podigla za oko 30 posto.

Bez 600 eura mjesečno

Problem potvrđuju u udruzi bolničkih liječnika (HUBOL).

– Liječnici pokušavaju prijaviti specijalistički ispit, ali to mjesecima kasni. To je sad već postao dosta veliki problem jer ljudi planiraju te ispite sukladno svojim obvezama prema poslodavcu, i mogućnostima. Ne možete do beskraja odgađati specijalistički ispit i čekati da se netko u ministarstvu sjeti složiti komisiju i poslati vam papire, a da pritom ne oštećujete poslodavca i sebe, komentira Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a. Zbog toga su se liječnici sa završenom specijalizacijom mahom počeli vraćati na posao kao specijalizanti, bez adekvatnog ugovora. Tako su zakinuti za specijalistički koeficijent, koji ovisno o mogućim olakšicama iznosi i 500 do 600 eura više na mjesečnoj plaći.

– To je nekome rata kredita za stan, pogotovo u manjim mjestima, ilustrira Šmit.

Da bi liječnik polagao specijalistički ispit, mora odnijeti dokumentaciju u Ministarstvo zdravstva, predati na šalter, i nakon toga se po pravilu u roku od tjedan dana formira ispitna komisija. U sljedećih mjesec dana ona bi trebala definirati termin ispita koji ima teorijski i praktični dio. Ta se procedura, svjedoče specijalizanti, sada produžila na višemjesečno čekanje.

Zbog čitave situacije na šteti su i novi specijalisti, ali i zdravstveni sustav jer se opstruira povratak specijalista na posao.

– Taj specijalist treba ući u svoj radni kolektiv, dobiti nove radne zadatke i nova ovlaštenja, jer specijalizant i specijalist nemaju isti opseg posla i ista ovlaštenja, tumači Šmit.

Do zastoja u održavanju specijalističkih ispita došlo je, kako doznajemo, zbog administrativne blokade nastale reorganizacijom sustava. Tako neke prijave stoje još od studenog 2025. Rezultat je apsurdan: liječnici koji su formalno na samom kraju edukacije ostaju zarobljeni u pravnom i administrativnom vakuumu, ne mogu raditi kao specijalisti, niti popunjavati ordinacije kako bi se liste čekanja skratile.
Osim problema sa specijalističkim ispitima, do zastoja je došlo i s raspisivanjem natječaja za nove specijalizacije. Bolnicama su dosad odobrene samo specijalizacije za hitnu medicinu, za medicinsku biokemiju, laboratorijsku medicinu i sporadično kliničku farmakologiju. Sve je druge specijalizacije odbilo Ministarstvo zdravstva.

Negiranje zastoja

– OB Pula nije dobila ništa osim specijalizacija za hitnu medicinu, medicinsku biokemiju i laboratorijske medicine, a potrebe su daleko veće. Lani su nam na kardiologiji tri friške specijalistice dale otkaz, nama u sistematizaciji fale ta tri čovjeka, tražili smo nove specijalizacije, ali nismo dobili ni jednu, ilustrira Šmit.

– Valjda ministrica misli da će liječnici specijalizirati hitnu medicinu jer ne mogu izabrati ništa drugo, možda je to ideja, ironična je šefica HUBOL-a.

Iz Ministarstva na sve ove kritike iz redova liječnika odgovaraju kako – problema nema.

– Ne bilježimo višemjesečne zastoje u postupcima vezanim uz specijalističke ispite. Stručna služba Ministarstva zdravstva redovito obrađuje sve zaprimljene zahtjeve, pri čemu se po zaprimanju provjerava dokumentacija i imenuje ispitna komisija. Moguća kraća recentna usporavanja bila su posljedica usklađivanja liste ispitivača i reorganizacije radnog procesa kako bi se dugoročno postigla ujednačenost angažmana ispitivača. Postupanja se provode sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kaže se u odgovoru koji smo na naš upit dobili iz MIZ-a.

Isto tako, na Ksaveru nemaju saznanja o poteškoćama vezanim uz raspisivanje natječaja za nove specijalizacije.

– Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje 2025. – 2029. donesen je u prosincu 2025. godine. Za 2025. odobreno je ukupno 596 specijalizacija, a zdravstvene ustanove mogu provoditi natječaje za odobrene specijalizacije do 31. ožujka 2026. Ministarstvo zdravstva kontinuirano prati provedbu te je u tijeku planiranje specijalizacija za 2026. godinu, kažu u Ministarstvu. Navode i kako su tijekom 2025. izdana 573 rješenja o specijalističkom usavršavanju te je razvidno da se gotovo svake godine približno sličan broj zdravstvenih radnika specijalistički usavršava.

HLK: Izbjeći zastoje u sustavu

Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) upozoravaju na problem specijalizacija koje je, kažu, važno redovito raspisivati kako bi se izbjegli zastoji u sustavu. I oni potvrđuju da su zasad odobrenja stigla samo za specijalizacije iz hitne medicine te specijalizacije na razini primarne zdravstvene zaštite.

– Odgađanje raspisivanja specijalizacija ima ozbiljne i dugoročne posljedice. Za mlade liječnike ono znači produljenje razdoblja profesionalne neizvjesnosti, otežano planiranje karijere i života te povećan rizik odlaska izvan sustava javnog zdravstva ili izvan Hrvatske. Za zdravstveni sustav to bi moglo dovesti do dodatnog pogoršanja manjka liječnika specijalista, što se u konačnici odražava na dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite za pacijente, upozoravaju iz HLK-a i pozivaju resorno ministarstvo da postupci vezani uz specijalističko usavršavanje budu stabilni, transparentni i bez nepotrebnih odgoda.