Cijena peleta otišla u nebo: 'Jedna tona danas košta 220 eura više nego prije mjesec dana'

Potrošačka platforma “Halo, inspektore” zatražila je u petak brzu i učinkovitu reakciju kako bi se riješilo stanje na tržištu drvnih peleta, koje ocjenjuje “alarmantnim”, napominjući kako je u mjesec dana cijena standardne vreće peleta poskupjela za 65 posto.

Usred siječanjskog vala hladnoće hrvatski građani suočeni su s nestašicom peleta i cijenama koje su u kratkom roku skočile na razine koje prosječna kućanstva više ne mogu pratiti, kaže se u priopćenju platforme.

Pri tome se tvrdi da je u samo mjesec dana standardna vreća peleta od 15 kilograma, koja je do Božića koštala oko 4,8 eura, poskupjela i na 7,95 eura što je povećanje od 65 posto. To znači da za jednu paletu danas hrvatski potrošač mora ‘iskeširati’ gotovo 220 eura više nego prije mjesec dana”, navodi se.

Cijena po kilogramu skočila je s prošlomjesečnih 0,32 eura na preko 0,53 eura ovog tjedna, a popusti na paletnu kupnju su praktički – nestali, kaže se u priopćenju.

Iznosi se i procjena da je u Hrvatskoj između 100 i 120 tisuća kućanstava koja koriste pelet kao primarni ili sekundarni energent za grijanje.

Broj korisnika peleta u Hrvatskoj dramatično je porastao od 2015., kada je bilo svega desetak tisuća peći na drvni pelet. Taj porast je, navode, potaknut državnim subvencijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (često u iznosu od 40 posto do 80 posto troška ugradnje), što je mnoge potaknulo na prelazak s loživog ulja, ugljena ili drva – na pelet.

Procjenjuje se da domaće tržište troši oko 200.000 do 250.000 tona peleta godišnje, kazali su iz platforme Halo, inspektore napominjući kako Hrvatska proizvodi gotovo 500.000 tona, što znači da proizvodi dvostruko više nego što joj treba, ali se većina (80 posto) i dalje izvozi – zbog boljih cijena u Italiji i Austriji.

Iz Platforme Halo, inspektore smatraju kako je moralna i zakonska dužnost proizvođača i države pokazati socijalnu osjetljivost u kriznim trenucima, a ne se skrivati iza floskula o ‘slobodnom tržištu’ dok su police prazne, cijene podivljale, a hrvatsko drvo grije većinom stanove u inozemstvu.

Tisuće i tisuće kućanstava prešlo je na grijanje na pelet uz izravne poticaje Fonda za zaštitu okoliša (FZOEU), vjerujući u državna obećanja o održivoj i povoljnijoj energiji, a danas su ti isti građani “zatočeni” u sustavu u kojem domaći pelet masovno odlazi u izvoz dok domaće tržište u jeku zime ovisi o tržišnim “ostacima“ i robi sumnjive kvalitete, ističu iz te potrošačke platforme.

Pozivaju stoga poziva tijela javne vlasti na brzu i učinkovitu reakciju te poručuju kako je nedopustivo da se resurs svih građana koristi isključivo za privatni izvozni profit dok hrvatske obitelji plaćaju ceh lošeg upravljanja strateškim šumskim i energetskim resursom.