Banke dižu kamatne stope na kredite, ali ne i one na štednju

Kamate na kredite građanima krenule su uzlazno, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, pa tako novi stambeni krediti na hrvatskom tržištu u pravilu više ne nose kamate od »2 i nešto posto«, nego prelaze 3 posto i penju se prema 4. To je već dosta opipljiva kamata za kreditni proizvod koji se vraća desetljećima.

Bankari kažu da je uzrok rast euribora, koji naravno ovisi o ključnim stopama Europske središnje banke, koja je od Nove godine postala i naša središnja banka. Kako njene ključne stope rastu, te se trenutno kreću od 2 do 2,75 posto, tako rastu i sve druge kamate na tržištu.

No, dok su dakle kamate na kredite građanima kod nas počele reagirati na ponašanje ECB-a, kamate na depozite ili štednju ne mrdaju zasad s »pozitivne nule«. Kada se uzme u obzir i inflacija, jasno je da je kamata na depozit realno i značajno negativna.

No, unatoč tome depozitna baza raste, a tom je rastu pripomogla i konverzija kune u euro. Treba podsjetiti i na to da sada banke u Hrvatskoj, baš zato što smo se priključili eurozoni, na svoje depozite kod središnje banke također dobivaju godišnju kamatu od 2 posto.

To je naime jedna od tih ključnih stopa ECB-a, ona na sredstva koje poslovne banke deponiraju u središnjim bankama. Dakle, one dobivaju 2 posto na svoju »štednju«, a svojim klijentima, štedišama, na dugoročna oročenja zaračunavaju otprilike 0,02 posto i slične mrvice.

Pitanje o tome kada će konačno početi rasti kamate na depozite postavili smo nedavno predsjedniku Uprave Erste banke Christophu Schoefboecku, koji je naime gostovao u našem Studiju 20A. On je onda i najavio da Erste banka konkretno kamate na oročenu štednju uistinu planira povećati unutar prve polovice ove godine, no nije pritom precizirao za koliko će ta kamata biti veća.

Kamate na depozite ili štednju ne mrdaju zasad s “pozitivne nule” / Foto Vedran KARUZA

Ne hvale se baš

Dali smo stoga priliku i ostalim većim bankama da se izjasne po pitanju eventualnog rasta kamata na depozite, no one kojima smo upit poslali, nisu se zasad takvim nečim pohvalile. Odgovor o kretanju kamatnih stopa na pasivu u ime svojih članica poslala je međutim Hrvatska udruga banaka (HUB).

U HUB-u kažu da statistički podaci za sada pokazuju tek prve naznake povećanja, ali još uvijek ne postoji osjetniji pritisak na podizanje kamatnih stopa na štednju.

Kamate na depozite ili štednju ne mrdaju zasad s “pozitivne nule” / Foto Vedran KARUZA

Dolarski viši

– U najvažnijoj kategoriji deviznih depozita primjećujemo tek prve naznake povećanja, primjerice, za 0,1 postotni bod u listopadu u kategoriji oročenja na razdoblja duže od 2 godine. Kod kamatnih stopa na depozite nefinancijskih društava primjećuju se malo jači pritisci na rast kamatnih stopa što je rezultat njihovog međunarodnog poslovanja.

U manjoj mjeri je riječ i o sklonosti valutno rizičnoj strategiji držanja depozita u dolarima. Nagli rast kamatnih stopa u SAD-u odrazio se na dolarske depozitne stope, što je prosječnu kamatnu stopu na kratkoročna oročenja nefinancijskih društava u stranim valutama dovelo do razine od 5 posto.

Međutim, ta kategorija depozita u ukupnim novim depozitima nefinancijskih društava sudjeluje sa svega oko 10 posto te ne očekujemo da je riječ o dugoročnom trendu (dolar je zadnjih tjedana znatno oslabio prema euru). Možemo zaključiti da su depozitne kamatne stope na oko 90 posto novih ugovora o depozitima sa nefinancijskim društvima i dalje stabilne, poručuje HUB.