OpenAI je navodno dobio između 65,5 i 109,4 milijardi od Muska od 2015., kad je bio jedan od osnivača tada neprofitne organizacije, a Microsoft između 13,3 i 25,1 milijardu dolara, stoji u milijarderovoj tužbi protiv dviju tvrtki.


OpenAI ju je prozvao „neutemeljenom” i dijelom Muskove kampanje „zlostavljanja”. Microsoftov odvjetnik priopćio je da nema dokaza da je ta kompanija „pomagala i poticala” OpenAI. Microsoft je u startup prvi put investirao 2019. godine.




Dvije tvrtke osporile su Muskov zahtjev za odštetom u odvojenom sudskom podnesku.


Musk je OpenAI napustio 2018., a danas vodi tvrtku xAI koja ima konkurentski ‘chatbot’ Grok. Sada tvrdi da je OpenAI prekršio svoju osnivačku misiju restrukturiranjem iz neprofitne organizacije u poslovni subjekt.


Sudac u Oaklandu u Kaliforniji ranije ovaj mjesec odlučio je da će se proces voditi pred porotom, a krenut će u travnju.


Musk tvrdi da je pridonio 38 milijuna dolara OpenAI-ju, odnosno 60 posto njegovog prvotnog financiranja, čime su regrutirani zaposlenici, osnivači su povezani s ključnim kontaktima, a projekt dobio kredibilitet.


„Baš kao kad rani investitor u neku startup tvrtku može ostvariti dobitke mnogo više od početne investicije, tako su i nezakoniti dobici koje su OpenAI i Microsoft stekli – a koje gospodin Musk sada ima pravo vratiti – puno veći od njegovih početnih doprinosa“, tvrdi Muskov tim.


U njegovoj tužbi stoji da je potencijalnu odštetu izračunao financijski stručnjak C. Paul Wazzan. Musk bi mogao tražiti i druge sankcije poput moguće zabrane, iako se u podnesku ne navodi kakav bi oblik ona mogla imati.


OpenAI i Microsoft u svom odgovoru od suca traže da ograniči ono što Muskov stručnjak može predstaviti porotnicima te da bi se njegova analiza trebala odbaciti kao „izmišljena”, „neprovjerljiva” i „bez presedana”. Njome se traži „nevjerojatan” prijenos milijardi od neprofitne organizacije njezinom bivšem donatoru koji je u međuvremenu postao konkurent, tvrde dvije tvrtke.