Poljoprivrednici dočekali svojih pet minuta: Hladna zima i snijeg znače i manje štetnika i prskanja

Nakon niza godina na slavonsko-baranjskim poljima, u vinogradima i voćnjacima snježni se pokrivač zadržao duže vrijeme, a sudeći prema najavama meteorologa, kraj temperaturnim minusima još se ne nazire.

Zadovoljni poljoprivrednici dočekali su tako svojih pet minuta. Među njima i baranjski ratar Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

– Konačno je krenulo normalno vrijeme, snijeg i minusi u ovo doba godine. Bijeli pokrov pšenicu će zaštititi od najavljenih debelih minusa i, po svemu sudeći, pšenica će uspješno prezimiti i dočekati proljetnu vegetaciju, govori Pranjić, objašnjavajući kako će hladnoća u dobroj mjeri utjecati na bolesti i štetočine poput voluharica i ostalih nametnika.

Podsjeća kako takvu zimu nismo imali već duže vremena te da ovakvo vrijeme odgovara prirodnim procesima kada je o biljkama riječ. Ističe kako bi sve to trebalo značiti i najmanje jedno prskanje zbog zaštite od bolesti manje, što će bar donekle pojeftiniti proizvodnju.

Bolja gnojidba

– Toplije vrijeme zimi pogoduje bolestima, što se ove godine neće dogoditi. Osim toga, bit će dovoljno vlage, kaže, nastavljajući kako će u veljači krenuti s prvom prihranom, a ako snijega bude, procesom njegova otapanja gnojiva će biti unesena dublje u tlo.

U svakom slučaju, mišljenja je kako je godina za ratare dobro počela te kako postoje naznake za njezin uspješan kraj, premda je još prerano za pravu procjenu. Misli pritom na prinose, ali i cijene pšenice.

– Uoči sjetve hirovito smo poručivali kako je proizvodnja neisplativa te kako ćemo ostavljati ugar i cvjetne trake. No, to se nije dogodilo. Sve planirane površine su posijane, a pšenice ima nešto više od predviđenog. Javnost se pita zašto, a mi odgovaramo da od toga živimo i ne možemo masovno sijati neke druge, egzotične kulture. Bilo je tako pokušaja sijanja boba, ali je on zbog podneblja podbacio. Moja je preporuka da se sve više okrećemo durum pšenici, koja je skuplja od obične, a naša joj klima i tlo odgovaraju, kaže Pranjić.

Paše i vinogradarima

Da su snijeg i minusi dobro došli i vinogradarima potvrđuje Ivan Gerštmajer mlađi, predsjednik Udruge vinogradara Baranje.

– Vinogradi mogu podnijeti temperature do približno -25 Celzijevih stupnjeva, a mislim da toga neće biti. Dugotrajnijeg snijega i minusa dugo nije bilo, a ovakve zimske radosti nam, u svakom slučaju, odgovaraju. Ovakvo vrijeme šteti gljivicama i bakterijama, što je za vinogradare dobro, kaže, dodajući kako se nada da će tekuća vinogradarska godina biti u najmanju ruku dobra, pa i bolja nego prošla, koja će ostati zapamćena po odličnim vinima uz tek nešto slabiji prinos.

Dok vinogradi, zaštićeni snijegom i niskim temperaturama, miruju, vinogradari se pripremaju za proslavu blagdana sv. Vinka (22. siječnja) – popularnu Vincešku, Vincekovo, Vincelovo…, kada simbolično orezuju trsove i predviđaju urod grožđa, što označava početak nove vinogradarske godine. Dakako, uz ‘’zlatne kapi’’, kobasice, grah, tambure…

Temperaturni minusi gode i voćkama

Zbog snijega i leda ne brinu se ni voćari. Dapače, željno su priželjkivali ovakvu zimu. ‘’Minusi nisu i ne bi trebali biti preveliki a da bi voćke bile oštećene. Sokovi još uvijek nisu krenuli, biljke su u stanju blagog mirovanja, i to je dobro’’, objašnjava belomanastirski voćar Fabijan Dolančić, ističući kako breskvama, primjerice, odgovara od 600 do 900 sati temperaturnih minusa (do -20 stupnjeva) godišnje kako bi uspješno prebrodile zimu i na proljeće dobro krenule. Snijeg i voćkama odgovara zbog vlage. ‘’Ako je zemlja djelomično toplija, vlaga prodire do korijenja koje raste zimi, jer tijekom proljeća i ljeta biljku snabdijeva hranjivim tvarima.« Nada se da ova godina za baranjske voćare neće biti loša kao prošla.